Rusija je posrnula, može li im Ukrajina prije zime zadati težak udarac?

Filippo MONTEFORTE / AFP / Profimedia

Relativno miran period u ukrajinskim gradovima prekinuo je ovaj tjedan zvuk sirena, projektila, raketa i dronova, te urušavanja zgrada. Od ponedjeljka je uslijedio niz ruskih napada na nekoliko velikih gradova, uključujući Kijev, koji su locirani stotinama kilometara od prvih borbenih linija. Sukob, za koji se u posljednje vrijeme činilo da stagnira i koncentrira se na Donbas, eskalirao je još jednom, a zima je sve bliže.

Stručnjaci se slažu da napadi označavaju novu fazu rata. “Ovo je sad treća, četvrta, možda peta faza koju gledamo”, rekao je sigurnosni stručnjak Keir Giles.

Napadi su pokrenuti nekoliko tjedana nakon što je Ukrajina počela ponovno osvajati svoj teritorij u nekim dijelovima Ukrajine i dva dana nakon eksplozije Krimskog mosta, jedine fizičke veze između Krima i Rusije. Neki su stručnjaci uvjereni da je eksploziju inscenirala sama Rusija kao opravdanje za napade pokrenute u ponedjeljak, no posljedice su puno gore po Rusiju, a Ukrajina je dobila stratešku prednost.

Kako se zima bliži, pretpostavlja se da će se i sukobi usporiti, no pretpostavlja se da će idući tjedni biti ključni uz moguće eskalacije u sukobima s obje strane.

Neizvjesnost s obje strane

Napadi od ovog tjedna dokazuju da ruski predsjednik Vladimir Putin gubi kontrolu i divlja nakon niza ukrajinskih uspjeha, posebno jer se našao pod pritiskom i “kod kuće”.

VEZANE VIJESTI

Oleksij Hromov, stariji ukrajinski vojni dužnosnik, rekao je prošli tjedan da su ukrajinske snage ponovno zauzele oko 120 naselja u naprecima od rujna na području Harkiva, Donecka i Hersona. U srijedu je Ukrajina objavila vijest da su oslobodili još pet naselja u regiji Herson.

Ove kontraofanzive dokazale su da su Zapad i Rusija bili u krivu smatrajući da Ukrajina može braniti svoj teritorij, ali joj nedostaje sposobnosti za napade i osvajanja. Stručnjaci smatraju da Rusi pokušavaju izbjeći potpuni kolaps prije zime i ako do Nove godine izdrže s ovim položajima, za njih bi to bio velik uspjeh.

No, zbog brojnih poraza Kremlj je imenovao novog generala ruske invazije, Sergeja Surovikina. Unatoč njegovom nadimku Armagedon i činjenici da ga prati glas najsurovijeg Putinovog generala, nema puno naznaka da Surovikin može gurnuti ruske snage u prvi plan do kraja godine. Ukrajinci su primarno koncentrirani na to da natjeraju ruske snage na povlačenje na istoku, piše CNN. Ako uspije zadati još jedan jači udarac u Donbasu, Ukrajina će prije zime dobiti veliku prednost, tvrde stručnjaci.

Čelnici NATO-a obećali su podršku Ukrajini koliko god rat bude trajao. Premda je i dalje nejasno tko je izazvao eksploziju na Krimskom mostu, a Kijev nije preuzeo odgovornost, sama činjenica da je Ukrajina ušla toliko duboko u snažno čuvani teritorij pod ruskom kontrolom, govori o prijetnji koju i oni mogu predstavljati.

Rusiji nedostaje ljudi

Rusija ima problema u bitkama na tlu i nije uspjela nametnuti veliku prednost u zraku, no u ponedjeljak je postigla jedan cilj – poslala je poruku Putinovim kritičarima. U napadima je oštećena civilna infrastruktura diljem Ukrajine, što dokazuje da je ruski cilj prije bio uništiti susjednu zemlju, a ne je pripojiti.

VEZANA VIJEST

Mnogi su gradovi u napadima ostali bez struje, a zbog oštećenja na mrežama i dalje se javljaju problemi. Zato su ukrajinske vlasti zamolile građane da pažljivo koriste energiju. Međutim, stručnjaci smatraju da Moskva nema kapacitet za ponovni ovakav napad.

Ovisno o tome koliko je kojoj strani ostalo oružja i ljudstva odredit će se tijek rata u idućim tjednima. Ukrajina je u utorak srušila 18 raketa, a u ponedjeljak i više, no traže zapadne saveznike još opreme i oružja.

Putin bi, pak, mogao dobiti pomoć iz Bjelorusije. Lukašenko tvrdi da se neće uplitati u rat ako ne budu izravno pogođeni, no neprestano se žali na navodne prijetnje za granicu s ukrajinske strane zbog čega ima oko 45.000 aktivnih vojnika spremnih u svakom trenutku.

Pomoć Zapada

U posljednjih mjesec dana još je jedna stvar postala jasna. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski postigao je jedan od ključnih ciljeva – dokazao je da oružje i oprema zapadnih saveznika itekako pomaže Kijevu u obrani. Zato traži još oružja, a glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je zemlje članice da učine i pošalju više.

Ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko rekao je za CNN da su Rusi uništili oko 30 posto ukupne energetske infrastrukture u Ukrajini ovaj tjedan te da je to prvi put od početka rata da su im resursi toliko na meti.

Idući će tjedni zato biti ključni, ne samo za bojište, nego i za Europu i svijet. “Kao i uvijek, Putinovi daljnji potezi ovise o reakciji svijeta i Zapada. Ruski se stavovi oblikuju ovisno o tome što Zapad učini kako bi se suprotstavio. Međutim, i Ukrajina je sad pokazala da može iznenaditi”, rekao je Giles.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram