Kada su Volodimira Zelenskog novinari upitali brine li se zbog ruskih pokušaja da ga ubiju, ukrajinski predsjednik odgovorio je da si ne može priuštiti brigu.
“Da o tome stalno razmišljam, samo bih se ugasio, slično kao Putin koji sada više ne izlazi iz svog bunkera,” rekao je Zelenski u intervjuu za CNN prošlog mjeseca. “Naravno da moji tjelohranitelji razmišljaju o tome, to je njihov zadatak. Ja o tome ne razmišljam.”
Razumljivo je da se Zelenski ne želi previše zadržavati na tom problemu, no njegovi pristaše kod kuće i u inozemstvu ne mogu ga ignorirati. Još otkad je odbio ponudu Amerikanaca da ga evakuiraju iz zemlje, rekavši im “treba mi streljivo, ne prijevoz,” ukrajinski predsjednik ima ključnu ulogu u jačanju međunarodne podrške u borbi protiv Rusije, piše Politico.
Ne čudi da ruski političari i ultranacionalistički vojni blogeri uglas zahtijevaju atentat na Zelenskog. Njegov status simbola pravedničke borbe, njegova sposobnost da preklinje i kori svoje saveznike dok mu ne daju što želi, njegova volja da se pojavljuje na ratištima i u zgradama parlamenta – sve to znači da je Zelenski hodajuća meta.
Nekoliko tjedana nakon početka Putinove invazije u veljači prošle godine, jedan od savjetnika Zelenskog, Mikhail Podoljak, otkrio je da je na njegovog šefa desetak puta pokušan atentat. Za to su bili odgovorni ruski saboteri i obavještajci, uključujući Čečene i plaćenike iz Wagnera koji su pokušavali upasti u dobro čuvani i nadgledani kvart Kijeva gdje se nalazi vlada.
Sam Zelenski je navodno na Zoom sastanku s američkim senatorima nedugo nakon početka invazije izjavio da je to možda posljednji put da ga vide živog.
Rizik je danas očito mnogo manji nego što je bio u kaotičnim prvim tjednima rata, kada su ruski tenkovi bili na putu prema Kijevu, a mnogi su sumnjali da će Ukrajina preživjeti. Ipak, nitko u ukrajinskoj vladi i parlamentu ne sumnja da je opasnost još uvijek ozbiljna.
U ožujku ove godine, ponovno su se čuli glasni pozivi na ubojstvo Zelenskog nakon što su ruski saboteri koji podržavaju Ukrajinu i bore se protiv Putina upali preko granice i napali dva ruska sela u oblasti Brijansk. Parlamentarni zastupnik Rusije Mikhail Deljagin rekao je tada da je “jedini normalni odgovor” na ovaj incident “trenutna eliminacija Zelenskog.”
Zbog prijetnje koja se nad njim nadvija, posjeti Zelenskog u inozemstvo planiraju se u najvećoj tajnosti. Ukrajinski dužnosnici bili su bijesni kada je planirani posjet Zelenskog Bruxellesu prošle veljače u javnost procurio tri dana prije njegovog očekivanog dolaska, što je čitav put dovelo u opasnost.
Naravno, Kremlj ima dugu i jezivo uspješnu povijest u operacijama atentata. Sjetimo se Aleksandra Litvinenka, ruskog obavještajca koji je prebjegao u Ujedinjeno Kraljevstvo i bio otrovan radijacijom 2006. godine, kao i neuspješnog trovanja novičokom Sergeja Skripalja iz 2018.
Što kaže Ustav?
S obzirom na visoke uloge, ne čudi što ukrajinski dužnosnici ne žele razgovarati o tome što bi se dogodilo da Rusija uspije.
Ipak, usprkos tome što ne žele javno govoriti o toj temi, to ne znači da ne postoji plan, barem kako kažu ukrajinski političari i analitičari. Američki državni tajnik Antony Blinken i sam je to rekao: “Ukrajinci imaju planove – neću o njima govoriti – kako bi osigurali ono što mi nazivamo ‘nastavak vlasti’ na ovaj ili na onaj način,” rekao je Blinken prošle godine za CBS.
Formalno je linija po ukrajinskom ustavu jasna.
“Ako predsjednik ne može vršiti svoje dužnosti, predsjednik Vrkhovne Rade (ukrajinskog parlamenta) preuzima njegove odgovornosti,” rekao je Mikola Knjažitski, zastupnik oporbe iz Lviva. “Dakle, ne bi došlo do vakuuma na državnom vrhu.”
Predsjednik Vrkhovne Rade, Ruslan Stefančuk, član je političke stranke Zelenskog, a ne uživa pretjeranu popularnost u anketama. Ona se kreće na nekih 40 posto, manje od polovice podrške koju ima Zelenski. Stefančuk nije popularan ni među oporbom.
“Ali ne mislim da je to posebno važno,” kaže Adrian Karatnicki, viši suradnjik pri Eurazija centru Atlantic Councila. “Postoji jaki tim u vodstvu i mislim da bismo u tom slučaju vidjeli kolektivnu vladu.”
Vladajuće vijeće vjerojatno bi se sastojalo od Stefančuka na čelu, zajedno s Andrijem Jermakom, bivšim filmskim producentom i odvjetnikom koji je sada šef ureda predsjednika, ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom i ministrom obrane Oleksijem Reznikovim. Valeri Zalužni ostao bi glavni ukrajinski general.
Karatnicki kaže kako se nada da će u vijeću vidjeti i TV zvijezdu Serhija Pritulu, koji sada vodi velike humanitarne inicijative, a iznimno je popularan u javnosti.
“Zemlja je došla do točke iznimne solidarnosti i nacionalnog jedinstva. Kada bi se Zelenskom dogodilo nešto strašno, to ne bi označilo onoliko dramatičnu prekretnicu kao što mislite,” kaže Karatnicki.
Naglašava da je Ukrajina stvorila “dobro podmazanu” administrativnu, vojnu i diplomatsku mašineriju. “Ne želim time reći da je Zelenski nebitan u svemu,” dodaje. “Ali mislim da je jedinstvo zemlje neupitno.”
Šok za sustav
Povijest ovdje nudi određenu utjehu.
“Atentati nikada nisu promijenili tijek povijesti,” izjavio je samouvjereno britanski premijer Benjamin Disraeli nekoliko tjedana nakon ubojstva američkog predsjednika Abrahama Lincolna. Taj atentat zaista nije uspio donijeti rušenje reformi koje je provela Lincolnova administracija.
Naravno, postoje i iznimke: nevjerojatne posljedice atentata na habsburškog nasljednika Franza Ferdinanda 1914. u Europi su se osjećale desetljećima.
Situacija Ukrajine je, naravno, posebna. U toj zemlji jačaju demokratske institucije, a Europa je već u ratu. Iako bi smrt Zelenskog bila nevjerojatno psihološki šokantna, Karatnicki kaže da potencijalne posljedice treba procijeniti uzimajući u obzir transformaciju Ukrajine od početka rata.
Putinov napad stvorio je snažan osjećaj ukrajinske državnosti i oblikovao “snažne institucije,” kaže on. Javnost je ujedinjena “po pitanju ciljeva,” dodaje.
“Važno je prisjetiti se da su ključni faktori u borbi protiv ruske agresije otpornost oružanih snaga, vještina zapovjednika i pobjede na fronti,” kaže Knjažitski. “To je najvažnije kada pričamo o političkoj stabilnosti Ukrajine.”
Najslabija karika
Ako postoji slaba karika u ovom scenariju, ona najvjerojatnije nije u Ukrajini, već među njenim saveznicima.
Ukrajinci imaju mnogo balansiranije mišljenje o Zelenskom i prepoznaju i njegove snage i slabosti. Zelenski dobiva priznanja za vođenje zemlje u ratu, no i kritike zbog počinjenih grešaka.
S druge strane, međunarodni mediji očarani su njegovom karizmom i jednostavnom pričom borbe Davida i Golijata. Transformacija ukrajinskog predsjednika od razočaravajućeg čelnika za vrijeme mira do “novog, mladog i veličanstvenog oca nacije”, kako je rekao francuski intelektualac Bernard-Henri Levy, bila je zapanjujuća.
Njegova retorika i moć govorništva osvojili su srca javnosti od Washingtona do Londona. Eliminacija Zelenskog vjerojatno bi mnoge šokirala i zbunila, a mogla bi pojačati pritisak na Ukrajinu da počne pregovarati i raditi kompromise.
Usprkos tome, ovo nije rat jednog čovjeka. A u Ukrajini nema sumnje da bi se drugi vođe – jednako vrijedni – pojavili na sceni, kao što su činili od prvih dana invazije.
Jaroslav Aznjuk, ukrajinski poduzetnik, odbacio je mogućnost ruskog atentata kao “paralelni svijet,” no dodao je da, ako bi do toga zaista došlo, Ukrajina ne bi posustala ni trena.
“Zelenski dobro obavlja dužnost vođe u ovim izazovnim vremenima,” kaže on. “Ipak, stav apsolutne većine Ukrajinaca je da nikada nećemo odustati, nikada se nećemo pokoriti Rusiji.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!