Tempirana bomba: Ugrožen sustav zdravstva diljem Europe

Svijet 14. pro 202222:27 0 komentara
liječnik, doktor, medicina, zdravstvo, zdravstveni sustav, stetoskop
Pixabay / Ilustracija

Desetljećima se zdravstvene sustave u zemljama zapadne Europe smatralo među najboljima na svijetu. No ubrzano starenje populacije, više dugotrajnih bolesti, problemi sa zapošljavanjem i zadržavanjem radnika, ali i iscrpljenost izazvana pandemijskom krizom ove zime su stvorili savršenu oluju u europskom zdravstvu koja će vjerojatno postati još mnogo gora prije nego se situacija poboljša.

“Sve zemlje zapadne Europe suočavaju se s ozbiljnim problemima po pitanju radnika u zdravstvenoj skrbi,” stoji u izvješću WHO Europe koje je objavljeno ranije ove godine, u kojem se upozorava na potencijalno katastrofalne posljedice do kojih će doći ako izostane reakcija nacionalnih vlasti, piše britanski Guardian.

Francuska danas ima manje liječnika nego prije deset godina. Više od 6 milijuna ljudi, uključujući njih 600.000 s kroničnim bolestima, nemaju svog liječnika opće prakse, a 30 posto populacije nema adekvatan pristup zdravstvenim uslugama.

U Njemačkoj je 35.000 radnih mjesta u sektoru skrbi prošle godine ostalo prazno, što je 40 posto više nego prije deset godina, a izvješće objavljeno ovog ljeta upozorava da bi do 2035. preko trećine radnih mjesta u zdravstvu moglo biti neispunjeno. Čak i Finskoj će do 2030. nedostajati preko 200.000 novih radnika u bolnicama, zbog dosad neviđenih gužvi izazvanih ozbiljnim nedostatkom medicinskih sestara.

Španjolsko ministarstvo zdravstva u svibnju je objavilo da na operacije u zemlji čeka preko 700.000 ljudi, a 5.000 liječnika primarne medicine i pedijatara u Madridu štrajkaju već gotovo mjesec dana, prosvjedujući zbog višegodišnje potplaćenosti i preopterećenosti poslom.

Napori da se zamijene radnici koji odlaze u mirovine nisu na razini, upozorilo je izvješće WHO-a za Europu, ali sada se moraju hitno pojačati da bi se “poboljšala retencija i zaustavio trend mladih koji napuštaju poslove u zdravstvu zbog iscrpljenosti, zdravstvenih problema i općeg nezadovoljstva.”

VEZANA VIJEST

U trećini zemalja regije, najmanje 40 posto liječnika je starije od 55 godina, piše u izvještaju. Čak i kada su mladi liječnici ostali na poslu usprkos stresu, niskoj plaći i prekovremenima, njihova nevoljkost da rade u udaljenim ruralnim područjima ili siromašnim gradskim centrima stvorila je “medicinske pustinje” koje je po svemu sudeći gotovo nemoguće preobraziti.

“Sve te prijetnje predstavljaju bombu koja otkucava… vjerojatno će dovesti do loših zdravstvenih ishoda, ogromnih lista čekanja, mnogo smrti koje su se mogle spriječiti i potencijalno do kolapsa zdravstvenog sustava,” upozorava Hans Kluge, regionalni direktor WHO-a za Europu.

U Njemačkoj, koja na zdravstvo troši više od gotovo svih zemalja svijeta, zabrinutost predstavljaju bolnice. Naime, val respiratornog virusa RSV u male djece koji je krenuo ove zime izazvao je alarme u čitavoj zemlji.

Pojavljuju se izvješća o pretrpanim odjelima i roditeljima primoranim da spavaju na hodnicima i putuju stotinama kilometara da bolesnoj djeci priušte skrb, Suddeutsche Zeitung piše da zemlja promatra “kako to izgleda kada se sustav uruši, a scene kojima svjedočimo dugo vremena su zvučale nezamislivo.”

Više od 23.000 radnih mjesta u njemačkim bolnicama ostalo je prazno nakon nekoliko godina niskog zapošljavanja i nedavnih masovnih otkaza, pogotovo u operacijskim salama i na intenzivnoj njezi. Zaposleni kažu da su poslom pretrpani toliko da nemaju vremena niti otići na toalet.

“Potez očajnika”

Ministar zdravstva Karl Lauterbach najavio je paket pomoći vrijedan 300 milijuna eura za pedijatrijske klinike, kao i zasad nejasnu “revoluciju u bolničkoj njezi” koja bi trebala “prioritizirati medicinu umjesto financija”. Također je najavio plan da će medicinske sestre i liječnike slati na mjesta s povećanom potražnjom, što su vodeći liječnici nazvali “apsurdnim.”

“Problem je što sada ne postoje odjeli koji imaju višak zaposlenih, već sada mogu pacijentima pružiti tek minimalnu razinu njege,” kaže Christine Vogler iz Njemačkog vijeća za medicinske sestre. “To je ništa drugo no potez očajnika.”

U Španjolskoj je zima već natjerala prenapregnute radnike u hitnim službama da krenu u štrajk. Kriza u zdravstvu, koja je postala očita tijekom pandemije, rezultat je desetljeća slabog ulaganja, borbi regija za zaposlenike i primamljivo visokih plaća i uvjeta u inozemstvu. Većina nezadovoljnih dolazi iz regije oko Madrida, gdje je sredinom studenog gotovo 200.000 ljudi izišlo na ulice da bi obranili javno zdravstvo protiv puzajuće privatizacije i izrazili zabrinutost zbog restrukturiranja sustava primarne zdravstvene skrbi koje su počele provoditi regionalne vlasti.

Neki liječnici u Španjolskoj toliko su iscrpljeni da idu u prijevremenu mirovinu, bez obzira što će imati manje penzije, kaže Xavier Lleonart, glavni tajnik sindikata liječnika Katalonije, dodajući da je glavni prioritet učiniti tu profesiju privlačnijom ljudima kako bi se zaustavio masovni odlazak stručnog kadra.

“Kažu da je najbolji kapital bilo koje kompanije onaj ljudski,” kaže Lleonart. “Problem je što je u zdravstvu taj ljudski kapital bio sistemski loše tretiran dok nije rekao: sad bi bilo dosta.”

I talijanski sustav javnog zdravstva suočava se s nedostatkom radnika. Regionalne vlade potpisale su ugovore s freelance liječnicima da pokrivaju smjene u bolnicama tamo gdje je to potrebno, a naglašava se problem niskih plaća u talijanskom zdravstvu.

“Postoje rupe svugdje koje treba ispuniti, pogotovo u jedinicama hitne službe,” kaže Giovanni Leoni, podpredsjednik talijanske federacije liječnika. “Problem je u tome što freelanceeri zarađuju dva do tri puta više – čak 1.200 eura za jednu desetsatnu smjenu.

Mnogi liječnici otišli su iz javnog zdravstva prijevremeno, dodaje Leoni. “Pronašli su druge vrste posla u privatnom sektoru, poslove u kojima ne moraju raditi noćne smjene ili vikende.”

Talijanski liječnici će ovaj tjedan održati demonstraciju naziva “nevidljivi.”

“Mi smo za vladu nevidljivi,” kaže Leoni.

“Plaće za talijanske liječnike moraju biti na razini europskih. Trenutno su među najnižima”, dodaje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!