Razorni napad Hamasa na Izrael 7. listopada transformirao je Bliski istok, gurnuvši izraelsko-palestinsko pitanje u središte geopolitike regije. Osim Izralea i Hamasa, u razmjeni vatre sudjeluju i neki drugi akteri pa postoji strah da će sukob prerasti u regionalni rat.
Ujedinjeni front
Kako piše Conversation, ulazimo u neistražen teritorij, s političkim i vojnim ciljevima Izraela koji još nisu jasno definirani. Time se ovaj osvetnički rat razlikuje od svih dosadašnjih izraelskih operacija protiv Hamasa, bilo po trajanju, ciljevima ili broju žrtava s obje strane.
Retorika izraelskih dužnosnika, od kojih su neki poricali postojanje nevinih civila u Gazi, oscilirala je između maksimalizma i minimalizma, uključujući pozive na potpunu okupaciju Gaze bez obzira na upozorenja predsjednika SAD-a, stvaranje tampon zone i uništenje Hamasove infrastrukture.
Nakon iznenadnog napada Hamasa 7. listopada, vojni zapovjednik militantne skupine Mohammed Deif pozvao je sve Arape i muslimane, a posebno Iran i države i organizacije kojima dominira, da pokrenu sveobuhvatni rat protiv Izraela. Spomenuo je, redom, libanonski Hezbolah, Iran, Jemen, iračke šijitske milicije i Siriju. Proglasio je to danom “kada se vaš otpor protiv Izraela spoji s našim”, u onome što je poznato kao “jedinstvo frontova”.
To jedinstvo frontova se sastoji u koordinaciji odgovora svih iranskih proksi milicija u regiji i provođenju kolektivne obrane u slučaju da jedna od njih bude napadnuta.
Napetosti na libanonskoj granici
Nakon Hamasova napada 7. listopada, sigurnosna situacija na izraelsko-libanonskoj granici naglo se pogoršala, uz sve intenzivnije sukobe između Tsahala i Hezbollaha.
Dva značajna elementa također su se pojavila na libanonskoj fronti. Po prvi put od završetka građanskog rata, svjedočili smo “privremenom” oživljavanju snaga Al-Fajr, vojnog krila Jamaa Islamiye. Ova libanonska sunitska islamistička milicija, koja je raspuštena 1990., objavila je da sudjeluje u neprijateljstvima izvan libanonskih granica “u obrani libanonskog suvereniteta, operaciji Al Aqsa i solidarnosti s Gazom i Palestinom”.
Dana 29. listopada lansirala je projektile iz Libanona prema Kiryat Shmoni, u sjevernom Izraelu. Ova se milicija bori gotovo neovisno o Hezbolahu, iako postoji vojna koordinacija između dviju organizacija.
Osim toga, Hamas i Palestinski islamski džihad u Libanonu preuzeli su punu odgovornost za nekoliko napada na Izrael pokrenutih s libanonskih teritorija. Ovo podsjeća na godine kada su južnim Libanonom dominirale vojne aktivnosti Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), do te mjere da je dobio nadimak “Zemlja Fataha”.
Muslimansko jedinstvo
Iako je njihovo sudjelovanje u neprijateljstvima još uvijek ograničeno, važno je u simboličkom smislu. Jasno je da Hezbolah koordinira aktivnosti svih milicija koje djeluju na libanonskoj granici kako bi poslali jasnu poruku: područje je otvoreno za sve islamističke i neislamističke frakcije, koje su pozvane da se pridruže, čak i simbolično, u borbi protiv Izraela kako bi izrazili svoju solidarnost s Gazom. Drugim riječima, Hezbolah izjavljuje da ova borba nije sektaška, već da ujedinjuje muslimane i da se tiče svih Arapa i muslimana.
Ova poruka muslimanskog jedinstva protiv Izraela dolazi nakon godina sektaštva na Bliskom istoku. Hezbolah je izveo samo ograničene napade na Izrael od završetka izraelsko-libanonskog rata 2006., pa je čak intervenirao u Siriji kako bi podržao Hamasovog tadašnjeg neprijatelja Bashara Al-Assada.
Takvo je stajalište učinilo Hezbolah nepopularnim među sunitskim stanovništvom u regiji, no pridruživanjem borbi protiv Izraela ponovno se potvrđuje u očima svih Arapa u regiji kao islamska revolucionarna skupina koja ima za cilj stati na kraj izraelskoj aroganciji.
Hezbolah sebe vidi kao model za Hamas i druge islamske snage koje se bore protiv Izraela. Unatoč razlikama oko rata u Siriji, obnovili su odnose u kolovozu 2007. i viši zapovjednici Hamasa, poput Ismaila Haniyeha, vođe Hamasa i Yahia Sinwara, šefa Hamasovog političkog ureda, javno su zahvalili Iranu na njegovoj neprocjenjivoj pomoći s financiranjem, logistikom i opskrbom oružjem.
Jemenski Huti
Huti su još jedan dio iranske osovine u regiji. Njihov uspon kao jemenskog političkog i vojnog igrača ohrabrio ih je te su poručili da su se spremni pridružiti Hamasu u ratu protiv Izraela.¸Kao demonstraciju sile, 19. listopada lansirali su tri krstareće rakete i bespilotne letjelice koje je američki razarač presreo u Crvenom moru.
Napad je sam po sebi simboličan, ali šalje snažnu političku poruku koja ponovno potvrđuje strateški primat veza Hutija s “osovinom otpora” koju podržava Iran i signalizira spremnost milicije da se vojno angažira u regionalnim ili međunarodnim ratovima ili napetostima.
To je jasno definirano u govoru njihovog vođe. Hutiji imaju zastrašujući arsenal projektila dugog dometa koji bi mogli pogoditi Izrael. Raketni napadi Hutija poklopili su se s drugim napadima šiitskih milicija koje podržava Iran, a koji su ciljali američke baze u Siriji i Iraku. Iran je strateški prepustio rizik izravnog sukoba sa SAD-om i Izraelom preko svoje “osovine otpora”: kada se takvi napadi dogode, on nije izravno odgovoran.
Je li moguć totalni rat?
Čini se da svi igrači čekaju da vide koji su vojni i politički ciljevi Izraela te kakav je Hamasov kapacitet i mogućnost da se odupre napadu. Ako izraelska vojska zabilježi značajne gubitke, poboljšat će se strateški položaj osovine koju podupire Iran, bez ikakve cijene za Teheran.
Ali što bi se dogodilo da Izrael ugrozi postojanje Hamasa nakon kopnene invazije? Hoće li se intenzivni okršaji na libanonskim granicama Izraela pretvoriti u pravi rat? Bi li se Iran pridružio neprijateljstvima? Što ako se Izrael osjeti ojačanim podrškom sa Zapada i shvati to i kao dozvolu za napad na Iran? Hoće li se tada uključiti i SAD?
Trenutno je nemoguće dati odgovore na sva ta pitanja, ali čini se da regija ide prema novoj fazi u kojoj će palestinsko pitanje još dugo vremena biti u prvom planu, a iranske proxy milicije postat će sve nametljivije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!