Novije članice EU-a nakostriješile su se zbog mogućeg imenovanja nizozemskog premijera Marka Ruttea za šefa NATO-a.
Dva desetljeća nakon pridruživanja Europskoj uniji i NATO-u, zemlje istočne Europe strahuju da će ih se ponovno zaobići kod promjene čelnika obiju institucija kasnije ove godine.
“Kakav moralni kredibilitet ima ovaj tip?”
Vjerojatno imenovanje nizozemskog premijera Marka Ruttea za novog šefa NATO-a ovog ljeta možda je dobilo podršku Washingtona, Londona, Pariza i Berlina. Međutim, među mnogim novijim članicama saveza, posebice onima koje graniče s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom, dobrodošlica je bila puno hladnija.
“Kakav moralni kredibilitet ima ovaj tip?”, pitao je bivši estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves, ukazujući na neuspjeh Nizozemske da ispuni svoju obvezu prema NATO-u da potroši 2 posto BDP-a na obranu tijekom Rutteovih 13 godina na mjestu premijera, piše Politico.
Ostali kandidati za tu poziciju bili su rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, čija je vlada obavijestila NATO o njegovoj potencijalnoj kandidaturi u veljači i estonska premijerka Kaja Kallas, koja nije predala ponudu, ali je izrazila interes prošle godine.
“Ako razmišljamo o geografskoj ravnoteži, to će biti četvrti glavni tajnik [NATO-a] iz Nizozemske”, rekla je Kallas prošlog tjedna za Politico podcast Power Play. “I onda se postavlja pitanje postoje li u NATO-u zemlje prvog i drugog ranga.”
„Jesmo li jednaki ili nismo jednaki? Tako da ta pitanja i dalje ostaju”, dodala je.
Promjena na najvišoj poziciji
Zemlje istočne Europe obnašale su nekoliko vodećih poslova u EU-u i NATO-u otkako se većina njih pridružila tim dvjema institucijama 2004., nekih 15 godina nakon pada željezne zavjese.
Poljska je jedina zemlja u regiji koja je dobila jednu od visokih pozicija u bloku. Bivši (a sada sadašnji) premijer Donald Tusk služio je jedan mandat kao predsjednik Europskog vijeća, a Jerzy Buzek, još jedan bivši poljski premijer, bio je na čelu Europskog parlamenta tri godine, otprilike pola mandata.
Trenutačno najistaknutiji istočni Europljanin u EU je Valdis Dombrovskis, Latvijac koji je postavljen na čelo moćnog trgovinskog portfelja nakon što je njegov prethodnik Phil Hogan, irski političar, dao ostavku nakon skandala. Rumunj Mircea Geoană zamjenik je glavnog tajnika NATO-a.
“Od proširenja [2004.] u srednjoj i istočnoj Europi živi 110 milijuna ljudi”, rekao je Ives. “Postoji pet velikih pozicija u EU i NATO-u i one se rotiraju svakih pet godina, tako da je to ukupno 25 radnih mjesta. Za to vrijeme 20 posto EU-a dobiva 7 posto poslova.”
Uz imenovanje u NATO-u, za koje se očekuje da će se dogoditi do samita čelnika u Washingtonu ovog ljeta, vodeće pozicije u EU-u bit će preraspodijeljene ove godine nakon izbora za Europski parlament u lipnju.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, bivša njemačka ministrica obrane, trebala bi dobiti još jedan mandat. Ali utrka za ostala mjesta – predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Europskog parlamenta i prvog diplomata EU-a, visokog predstavnika zaduženog za vanjsku politiku – ostaje otvorena.
Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski predložen je kao mogući povjerenik za obranu, što je nova pozicija koju je von der Leyen rekla da će uspostaviti tijekom drugog mandata. Kallas i litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis također se smatraju izglednim baltičkim kandidatima za imenovanja u EU.
“Ruski jastrebovi”
U Estoniji, Litvi i Latviji, visoki dužnosnici vjeruju da velike sile u zapadnoj Europi još uvijek imaju nepravedni stav prema njima, posebno s obzirom na njihove oštre stavove prema Rusiji nakon sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Mišljenje o Ruskoj regiji kao egzistencijalnoj prijetnji njihovi zapadni kolege često tumače kao jastrebovštinu.
“Mi [ljudi u Latviji] smatramo da nismo bili dovoljno konzultirani”, rekao je bivši latvijski ministar obrane Artis Pabriks, govoreći o procesu odabira za čelnu funkciju u NATO-u. “One [zapadne zemlje] imale su razloge da misle da baltičke zemlje u ovom trenutku ne bi trebale predlagati kandidata.”
Frans Timmermans, bivši visoki nizozemski dužnosnik u Europskoj komisiji, opisao je otpor zapadnih Europljana baltičkom šefu NATO-a, rekavši prošle godine da je “ona [Kallas] također premijerka zemlje koja je graniči s Rusijom.”
Kallasina sljedeća najveća nada za najviši posao je da naslijedi Španjolca Josepa Borrella na mjestu visokog predstavnika za vanjske poslove. Doista, o toj se mogućnosti priča već mjesecima, a visoki europski dužnosnici očekuju da će je francuski predsjednik Emmanuel Macron podržati za višu dužnost.
Nisu, međutim, svi uvjereni da ona ima šanse.
Dužnosnik EU-a, koji je ostao anoniman kako bi slobodno govorio, rekao je da je ideja da Kallas služi kao glavni diplomat EU-a “i dalje osjetljiva” u nekim prijestolnicama EU-a.
“Ne vidim da bi Francuska i Njemačka pristale na to, zbog istih razloga što ona nije bila opcija za posao u NATO-u”, rekao je dužnosnik. “Stavljamo li stvarno nekoga tko voli jesti Ruse za doručak na ovu poziciju?”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!