Dopredsjednica HUBOL-a: Pretrage nekad mogu ugroziti život

Vijesti 15. velj 201618:15 > 18:25
N1

U Dnevniku u 18 gostovala je dopredsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika, Ivana Šmit.

Vidjeli smo muku kroz koju prolaze oboljeli i njihove obitelji i koliko je važna brzina zdravstvenog sustava. Može li ukidanje mjere 72 sata ugroziti živote pacijenata?

Pa zapravo ne. Niti dosad najugroženije skupine bolesnika nisu patile. Sve ovisi kako gledate na stvar i što su zapravo najugroženije skupine bolesnika. Postoji više kategorija. Maligna bolest ne znači nužno i najhitnija dijagnoza koju treba rješavati.

Raspolažete li s podacima da je ova mjera ugrozila živote?

Nije, zato što su liječnici profesionalci i unutar svojih ordinacija vode listu prioriteta što treba riješiti. Ne vode se politikanstvom. Mi se vodimo time da je hitno ono što je realno hitno, a ne ono što nam politika nalaže. Ako interpretirate potrebu bolesnika za dijagnozom u roku od 72 sata, ako netko boluje od maligne bolesti, naravno da mu se treba najbrže pomoći. Ipak, treba se pripremiti pacijenta, da bi ishod bio optimalan. Potreba za dugotrajnijom pripremom pred operativni zahvat može ponekad pacijentu ugroziti život.

Kada kritizirate mjeru 72 sata, kažete da imate indicije da se brojkama manipuliralo? Otkud vam te indicije i koji su podaci točni?

Postoji indicija da podaci nisu adekvatno ažurirani ni unošeni u sustav. Taj broj pacijenata koji je prikazan da je dijagnosticiran i operiran u roku od 72 sata i nije nužno u potpunosti točan. Brojke se ne uklapaju, ne pašu. Kolege su kazale da se puno puta čekalo na operativni podatak. Puno je toga što se treba pripremiti, da bi pacijent bio spreman za stol.

Kad govorite da mjere ministra Varge nisu pomogle sustavu, jesu li tu veću štetu pretrpjeli zaposlenici u sustavu zdravstva ili pacijenti?

Oboje. Svi smo mi žrtve jednog nereda i kaosa u sustavu koja je proizašla iz manjka bivše zdravstvene administracije da utječe na rješavanje problema. Dijalog je osnova rješavanja svakog problema, pa tako i onoga u zdravstvu. Uspostavili smo kontakte s ovom zdravstvenom administracijom i nadamo se da će komunikacija biti učestalija i kvalitetnija, kako bi se problemi čim prije riješili.

Je li moguće oboljelima od malignih bolesti pružiti bolju uslugu s ovim brojem zaposlenih u zdravstvu?

U državnom sustavu da bismo zadovoljili prosječne europske podatke imamo 2500 liječnika manjka. Naravno da se ovaj vrlo kvalitetan zdravstveni sustav puni na teret liječnika, koji prekovremenim satima rješavaju probleme. To ima svoju cijenu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.