Trgovska gora ne može biti mjesto skladištenja nuklearnog otpada, smatraju stanovnici i lokalne vlasti u Dvoru, ali i okolnim općinama na teritoriju i Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Dvodnevnu javnu raspravu na ovu temu u Dvoru je organizirao Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske odakle su poručili da bi se sve moglo “upakirati u jedan potpuno siguran sistem”.

Granica koja dijeli Hrvatsku s Bosnom i Hercegovinom ne dijeli problem stanovništva.

“’Ne’ nuklearnom otpadu na Trgovskoj gori”, stav je većine građana Dvora i okolnih općina s obje strane rijeke Une.

“Pa to je zatrovanje do kraja i što ima narod onda da se bavi poljoprivredom koje više neće biti. Neće biti ni voćarstva ni pčelerastva”, smatra Stevan Nišević iz Dvora.

“Jučer su bili ovi iz Novog Grada, ima podrška i iz Kostajnice također. Nije u pitanju samo Dvor već čitava županija”, navodi Dobrivoje Dragišić iz Dvora.

Otpad iz Nuklearne elektrane Krško i Instituta Ruđer Bošković mogao bi biti skladišten u kasarni Čerkezovac, na tri kilometra od granice s BiH.

Hrvatska se obvezala da će ekološki prihvatljivo riješiti problem skladištenja postojećeg radioaktivnog otpada, stav je Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske.

“Moramo dokazati da aktivnosti koje se provode u Hrvatskoj ne ugrožavaju teritorij BiH. To je naša obaveza, ali isto tako pravo Republike Hrvatske je da na svom teritoriju provodi aktivnosti kako misli da je najbolje”, objašnjava Saša Medaković iz Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske.

Suvremeni i sigurnui uvjeti skladištenja ne tješe, međutim, stanovništvo s ovog prostora.

“Mi znamo i da je Nuklearna elektrana u Černobilu bila sigurna, kao i Fukushima u Japanu, ali mi nikada ne možemo predvidjeti neku katastrofu koja to sve može dovesti u pitanje”, stav je Snježane Railić, načelnice Novog Grada.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.