Polugodišnju informaciju Hrvatske narodne banke (HNB) za prvih šest mjeseci 2015., koju je u srijedu u Saboru predstavio guverner Boris Vujčić, zastupnici su iskoristili za kritiku i propitivanje uloge središnje banke, a Mostov zastupnik Ivan Lovrinović izvješće je usporedio s Titanikom "na kojem je sve krasno dok on polako tone".

Lovrinović je ustvrdio da je hrvatski monetarni sustav euroiziran sa ciljem što bržeg uvođenja eura. “Postavlja se pitanje zašto ste proteklih 20 godina stimulirali euroizaciju sustava, a niste ga svake godine pomalo deeuroizirali da širite manevarski prostor vođenju monetarne politike sa dominacijom kuna u opticaju. Vi ste plašili javnost da će veće sudjelovanje kune u optjecaju izazvati inflaciju i da će nas to vratiti u vrijeme bivše Jugoslavije”, prozivao je Lovrinović Vujčića.

Monetarna politika “sluškinja gospodarstva”

Važna je i monetarna reforma koju bi, ističe Lovrinović, trebalo europeizirati tako da “nova monetarna politika bude sluškinja gospodarstva”. “Iz Vujčićevog izlaganja mogli smo zapaziti da je sve dobro, sve je čak štoviše krasno, kao da smo na Titaniku, svira lijepa glazba, a Titanik polako tone”, ustvrdio je Lovrinović.

Prozvani Vujčić mu je uzvratio kako u izvješću stoji upravo suprotno. “Ako ja znam čitati, u izvješću piše da nije dobro. U 2015. HNB je bila kontinuirano pesimistična, a ne optimistična i četiri puta smo dizali procjenu rasta BDP-a, i svaki put smo bili pesimistični”, podsjetio je guverner.

Vujčić je zastupnicima govorio o ograničenjima u vođenju monetarne politike u maloj otvorenoj ekonomiji kakva je Hrvatska. Takva se zemlja na međunarodnom tržištu, u pravilu, ne može zadužiti u vlastitoj valuti. U malim otvorenim ekonomijama na to se često nadovezuje i domaća euroizacija, a Hrvatska je, uz Srbiju, zemlja sa najvišim stupnjem eurizacije, rekao je Vujčić.

Eurizaciju se uspjelo, kaže, donekle smanjiti prije krize, no kad je kriza krenula ljudi su brzo potrčali sa depozitima u eure. Posljedica visoke depozitne eurizacije je visoka kreditna euroizacija, koja služi za zaštitu vrijednosti i imovine koju su štediše povjerili bankama, rekao je guverner. Inozemni bi dug Hrvatske, ako bi tečaj devalvirao 10 posto, bez učinka na rast inflacije narastao sa 107 na 118 posto BDP-a.

HNB kao “država u državi”

Irena Petrijevčanin Vuksanović (Hrid) optužila je HNB da funkcionira kao “država u državi”. “Niste štitili interes građana, išli ste na ruku bankama i krupnom kapitalu”, zamjerala je HNB-u zastupnica. Anka Mrak Taritaš (HNS) za Vujčićevo je 40-minutno predavanje rekla kako se iz njega nije moglo vidjeti što se desilo u prvom polugodištu 2015. “Što pokazuje napredak, a što ne, što činiti s onima koji ga pokazuju, a što s onima koji to ne pokazuju”, pitala se.

“Iz izvješća HNB-a tečaj kune prema euru bio je stabilan, što je ključno za održavanje financijske stabilnosti u zemlji. Kome to koristi kada koncept ne donosi rezultate i tko profitira? Je li to čuvanje vrijednosti naših vanjskih partnera ili je to čuvanje vrijednosti naše proizvodnje na europskom tržištu? I ima li to veze s vlasništvom banaka?”, pitao je Josip Leko (SDP).

Gordan Maras (SDP) bankarski je sektor prozvao jer, tvrdi, živi u svom svijetu. “Ne možete imati plaću 35 ili 40 tisuća kuna i govoriti jednom godišnje u Saboru o stanju u bankarskom sektoru samo tehnički. Mi znamo da bankarski sektor solidno stoji”, poručio je Maras.

Reformist Radimir Čačić drži kako HNB mora biti društveno odgovorna zajedno s državom. “Mi imamo dvije vlasti koje nitko ne kontrolira, a imaju ubitačan utjecaj na društvo – sudsku i HNB”, poručio je.

Lalovac: Banke su bahate

Njegovu tvrdnju kako se banke ne mijenjaju te da im je glavno pravilo igre profit za svoje dioničare osporio je SDP-ovac Boris Lalovac koji je ustvrdio da se banke u SAD-u ipak mijenjaju. Naveo je primjer najveće američke banke Goldman Sachs koja se 2016. dogovorila sa Ministarstvom pravosuđa da će isplatiti riznici Ministarstva pet milijardi dolara zato što su na financijsko tržište pustili kredite tipa naših švicaraca.

“Znači dogovor. Oni čak nisu htjeli ići na sud jer su rekli izgubit ćemo još. Kod nas su se drznuli reći ‘tužit ćemo državu’. Gledajte bahatosti”, zgražao se Lalovac.

Uvjeren je da se Hrvatska nalazila u šestogodišnjoj recesiji zbog neodgovorne politike poslovnih banaka. “Kada BDP pada 13 posto, kada su hrvatski građani zaduženi, hrvatska poduzeća zadužena, je li normalno da cjelokupni bankarski sektor ima šest do sedam puta veći profit, a od koga dobiva profit? Dobiva ih iz poduzeća i od građana”, rekao je.

Zapanjuje ga, ističe, podatak iz izvješća da 65 posto građevinskih firmi ne može vraćati kredite, a taj sektor je najvažniji generator stvaranja BDP-a. Za HDZ-ovog Ivana Šukera ključno je hoće li se nakon ovakvih rasprava iskristalizirati ideja o tome treba li i u kojem kontekstu mijenjati Zakon o HNB-u.

Sukob Šuker – Maras

U raspravi je žestoko “zaiskrilo” između Šukera i Marasa na temu glasovanja o izvješću HNB-a.

“Šuker je glavni zaštitnik povlastica u HNB-u jer ne dozvoljava glasovanje o prihvaćanju izvješća HNB-a”, rekao je Maras.

To je nagnalo Šukera da u klupi počne bučno gestikulirati na što ga je Maras upozorio da “ne lupa po stolu, ne trga pločicu i ne uništava državnu imovinu”.

“Kad ste prošle godine kao član Vlade digli ruku za to da se prihvati Izvješće bez primjedbi, tada ste podržavali sve te povlastice! Ali kažem, kratke noge, kratka pamet! Što ćete”, rekao je Šuker.

Uzrujani Maras prosvjedovao je kod predsjedavajućeg Hrvatskog sabora zbog povrede Poslovnika. “K’o da ja njemu sada kažem – kratka pamet, veliki trbuh”, požalio se.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.