SDP je danas održao konferenciju za medije na temu novog proračuna.
Za novi proračun su rekli da “nema apsolutno nikakve šanse” da ga podrže.
“Ne možemo podržati ovakav proračun u kojem nema nikakvih reformskih zahvata osim što udara po najugroženijim slojevima društva”, rekla je Milanka Opačić, bivša ministrica socijalne skrbi.
“Od svih reformi o kojima su pričali prije izbora ostale su reforme koje se prelamaju samo na najsiromašnijima. Stvari prelamaju na djeci koja idu u srednju školu. Vlada Zorana Milanovića se za njih brinula. Prelama se i na dječjem doplatku, osobama s invaliditetom…”, govori Opačić.
Opačić traži da premijer i ministar financija prije izglasavanja proračuna kažu što znači uvođenje imovinskog cenzusa jer hrvatski građani trebaju znati što je on i na što sve će se odnositi. Ponovila je da puno pitanja koja diraju najugroženije dijelove našeg društvo.
Osvrnula se i na pitanje naknada za bebe.
“Građani bi trebali dobiti odgovor što je s famoznih “1000 eura za bebu”. To je bilo obećanje HDZ-a, a nismo vidjeli gdje je novac namijenjen za to.”
‘Proračun pun upitnika’
Bivši SDP-ov ministar za europske fondove Branko Grčić nije oduševljen proračunom koji je predstavila nova vlada te tvrdi da je zapravo sličan njihovom, ali i da otvara brojna pitanja.
“U ovom proračunu nema ništa spektakularno, nema nekih novih mjera. Praktički, kad se oslobode komponente EU financiranja on se poklapa s izvršenjem proračuna za prošlu godinu. Dakle, onime što smo mi njima ostavili. U ovome prijedlogu proračuna ostali su neki veliki upitnici. Što će i u kojem će se trenutku dogoditi nadoknada plaća od 6% koja seže do gotovo dvije milijarde kuna.”
SDP-ovog ministra financija Borisa Lalovca pak brine što je prihodovna strana proračuna napuhana i optužuje vladajuće da su napravili neodgovoran proračun. Također rekao je da im je “vlada Zorana Milanovića ostavila primarni suficit od 2,2 milijarde eura i ostvarila gospodarski rast.
“Cijeli prijedlog proračuna 2016. je na razini izvršenja 2015. što znači da nema nikakve dodatne fiskalne konsolidacije. A i prihodi su prenapuhani. Jasno se vidi da cjelokupna konsolidacija dešava na prihodovnoj strani i pod upitnik se stavljaju određene brojke povlaćenja iz EU fondova. Iz njihovih se tablica vidi da su prihodi povećani, iz EU fondova čak za 80%, a u 2017. nemaju nikakva povećanja u odnosu na 2016. Prihodi koji su naveli prenapuhani. Kakvo je to planiranje proračuna? Vrlo neodgovorno”, zaključuje Lalovac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.