Ured za sprečavanje pranja novca već radi na slučaju Panama Papers. Već su blokirali 200 milijuna kuna sumnjivih transakcija, kazali su u priopćenju.
‘Mjerodavne službe Ministarstva financija uključujući i Ured za sprečavanje pranja novca pozorno prate događaje vezano za aferu „Panama Papers“ i poduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje vezano za informacije o eventualnoj povezanosti s hrvatskim tvrtkama ili hrvatskim građanima. Ured kao hrvatska financijsko-obavještajna jedinica surađuje s financijsko-obavještajnim jedinicama iz država članica EU razmjenom podataka potrebnih za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma putem FIU.NET zaštićene mreže’, kazali su u priopćenju.
VEZANE VIJESTI
Na globalnoj je razini Ured, kao hrvatska financijsko-obavještajna jedinica, član Egmont grupe financijsko-obavještajnih jedinica, u kojoj razmjenjuje podatke sa 151 inozemnom financijsko-obavještajnom jedinicom.
‘U posljednje četiri godine Ured je ukupno uputio 954 zamolbe za podacima potrebnima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma u 84 države (uključujući i zamolbe financijsko-obavještajnoj jedinici Paname) te zaprimio od inozemnih financijsko-obavještajnih jedinica 429 zamolbi za podacima potrebnima za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma iz 58 država’, stoji u priopćenju.
Vezano za poslovanje s tvrtkama iz off shore financijskih centara i poreznih oaza odnosno nekooperativnih jurisdikcija, Ured analizira sve transakcije koje mu kao sumnjive prijave obveznici Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (prije svega banke i dr.) te druga državna tijela i inozemne financijsko-obavještajne jedinice. Naime, režim poslovanja s off shore destinacijama omogućava da se iza off shore tvrtki skrivaju stvarni vlasnici, da se preko njihovih računa novac koji je stečen iz nezakonitih aktivnosti ubacuje u financijske sustave pojedinih država te na taj način ulaže u kupnju poslovnih udjela, nekretnina i drugoga, pišu u priopćenju.
‘U određenim slučajevima pojedini elementi upućuju na poreznu evaziju, te su porezna tijela u okviru međunarodne suradnje poreznih tijela ovlaštena razmjenjivati informacije u svrhu otkrivanja konkretnih utajivača poreza. Međunarodno pribavljeni podaci od životne su važnosti za utvrđivanje konkretnih slučajeva sa sumnjom na pranje novca ili porezne utaje. Međutim, mogućnost da nadležna državna tijela RH pribave određene podatke o računima i vlasnicima računa, stvarnim vlasnicima pojedinih tvrtki i drugoga ovisi isključivo o nacionalnom zakonodavstvu pojedinih inozemnih jurisdikcija’, kazali su iz Ureda za sprečavanje pranja novca.
‘Ured kao financijsko obavještajna jedinica u svom postupanju pribavlja bankovne, osobne i obavještajne podatke iz zemlje i inozemstva. Ti podaci se označavaju kao klasificirani podaci za koje je utvrđen i odgovarajući stupanj tajnosti. S obzirom na karakter tajnosti tih podataka, postupci koje provodi Ured temeljem Zakona tajni su. (čl. 75. Zakona)’, kazali su iz Ureda i dodali da ne mogu dostaviti informacije i dokumentaciju vezano za konkretne slučajeve na kojima rade.
Ipak, dostavili su količinu obrađenih podataka. Tako je Ured u razdoblju od 2012. – 2016. godine dostavio 1310 izvještaja o analitičkim obradama sa sumnjom na pranje novca i financiranje terorizma na daljnje postupanje i procesuiranje nadležnim državnim tijelima i inozemnim financijsko—obavještajnim jedinicama. Ured je analitički obradio 23282 transakcije povezane sa 4285 sudionika fizičkih i pravnih osoba, te izdao 165 naloga bankama za blokadu izvršenja sumnjivih transakcija, kojim nalozima je na rok od 72 sata privremeno blokirano izvršenje sumnjivih transakcija u ukupnom iznosu od preko 203 milijuna kuna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
