Ured pučke pravobraniteljice objavio je izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za prošlu godinu, ali je izvijestio o posjetu Nils Muižnieks, povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava, Hrvatskoj, koji je naveo da su društvena kohezija i pluralizam ozbiljno su ugroženi u Hrvatskoj.

Politički vođe, naglašava Muižnieks, moraju poslati nedvosmislenu poruku protiv nasilja, diskriminacije i netolerancije, posebno kada su oni usmjereni prema pripadnicima nacionalnih manjina i novinarima.

Povjerenik je izrazito zabrinut zbog prijavljenog porasta etničke netolerancije, govora mržnje i drugih oblika zločina iz mržnje usmjerenih prema nacionalnim manjinama, posebice Srbima, Židovima i Romima. Istaknuo je kako Hrvatska ima dobar zakonodavni i institucionalni okvir njihove zaštite, koji može služiti kao model, ali posljednje prepreke, uključujući i smanjenje financijske pomoći organizacijama civilnog društva koje se bave nacionalnim manjinama za 11 posto, moraju biti uklonjene.

U pogledu slobode medija, povjerenik je ozbiljno zabrinut zbog neprimjerenog odgovora vlasti na prijavljene slučajeve fizičkih napada, prijetnji smrću i slučajeva zastrašivanja novinara.

„Novinari obavljaju važnu ulogu javnog nadzora u demokratskom društvu i sve države moraju osigurati njihovu sigurnost. Na nekažnjavanje zločina čije su žrtve novinari treba ozbiljno odgovoriti, te ih treba adekvatno sankcionirati. Javni diskurs u kojima se opravdavaju napadi na novinare su opasni i narušavaju demokraciju i medijske slobode“, izjavio je povjerenik Muižnieks. Posebnu zabrinutost izrazio je zbog brojnih naglih promjena u vodstvu i uredničkim pozicijama u javnim medijima, uključujući i prijedlog Vlade za okončanjem mandata ravnateljici Agenciji za elektroničke medije. Zahtijeva od vlasti da očuvaju i zaštite pluralizam javnih medija i neovisnost regulatornog tijela za elektroničke medije, kao ključne elemente pluralizma i slobode medija.

Porast broj prijava – najviše pritužbi iz područja rada

U nastavku pročitajte zaključak izvješća pravobraniteljice o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj u prošloj godini.

Tijekom 2015. pučka pravobraniteljica postupala je u 13% više predmeta u odnosu na 2014., a čak 80% više nego 2012., što zasigurno govori o boljoj dostupnosti Ureda građanima, dok pregled i analiza stanja u ovom Izvješću, kao i dostupne informacije o mjeri u kojoj su nadležna tijela postupala po preporukama pučke pravobraniteljice, ukazuju da se na svim razinama vlasti i upravljanja mora uložiti znatno više napora u sprječavanje kršenja ljudskih prava i sloboda te diskriminacije.

Najveći broj pritužbi i dalje pristiže za područje pravosuđa, a pretežno se odnose na nezadovoljstvo sudskim odlukama i dugotrajnost sudskih postupaka. No nepovjerenje građana i dalje je prisutno u gotovo svim područjima povodom kojih nam se obraćaju, s osjećajem nejednakosti pred zakonom.

Dugogodišnje loše gospodarsko stanje u zemlji dodatno produbljuje poteškoće s kojima se suočavaju najranjivije skupine društva. Uvođenje zajamčene minimalne naknade nije pokazalo adekvatne rezultate u poboljšanju socijalnog statusa radno nesposobnih te nezaposlenih osoba, kao ni samohranih roditelja ili jednoroditeljskih obitelji. Velik broj starijih osoba i dalje živi u neprihvatljivim uvjetima, ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe, nemaju adekvatnu skrb i njegu, često su žrtve diskriminacije, a izostavljeni su i iz planova rješavanja problema socijalnog stanovanja.

Radnici su u strahu od gubitka posla, nezaposleni ga teško pronalaze, a među pritužbama na diskriminaciju najčešće su upravo one na području rada i zapošljavanja. U ruralnim područjima nedovoljno su dostupne javne usluge što osobito pogađa najranjivije skupine stanovništva i doprinosi njihovoj socijalnoj isključenosti, a upravo njihova dostupnost mora biti jedan od indikatora uspješnosti najavljene reforme javne uprave. Suradnja državnih i lokalnih donositelja odluka pri tome je od ključne važnosti, jednako kao i iznalaženje inovativnih rješenja u suradnji s europskim i međunarodnim dionicima.

Pritužbe branitelja ukazuju kako sustav podrške nije prilagođen njihovim stvarnim potrebama te ga je nužno učiniti efikasnijim. Često navode kako ih društvo tretira kao teret, a podatci koje smo prikupili govore kako raste njihov broj među beskućnicima, kao i broj mladih te žena.

U blagom je porastu broj pritužbi na diskriminaciju, no još uvijek nedovoljno za zaključak kako su građani bolje informirani o tome što diskriminacija jest i kako se od nje mogu zaštititi. Stoga je i dalje važno provoditi edukacije stručnjaka, provoditelja zakona, predstavnika institucija i udruga kako bi sustav zaštite od diskriminacije bio učinkovitiji.

Četvrtina otpada na diskriminaciju po nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi

I dalje su prisutne predrasude, stereotipi i netrpeljivost prema manjinama. Tako je svaka četvrta pritužba na diskriminaciju koju smo zaprimili bila na osnovu rase, etničke pripadnodovoljno razvijenu sudsku praksu, primjetno zaoštravanje retorike u javnom prostoru tijekom izborne, 2015. godine, i netrpeljivosti izražavane uslijed izbjegličke Izvješće pučke pravobraniteljice za 2015. godinu krize, ukazuju na potrebu redovitog i dosljednijeg korištenja ovlasti koje djelatnicima policijskosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla, pri čemu su posebno ugrožene srpska i romska nacionalna manjina. Ovi podatci, uz neg i pravosudnog sustava stoje na raspolaganju, u sprječavanju i sankcioniranju govora mržnje i zločina iz mržnje.

U porastu je i broj pritužbi na diskriminaciju na osnovu dobi, kako starijih, tako i mlađih građana, slijede one na osnovi zdravstvenog stanja, obrazovanja, političkog uvjerenja, a potom i vjere.

Pregled pojava diskriminacije uključuje i podatke posebnih pravobraniteljica, s kojima prema potrebi surađujemo i na pojedinačnim pritužbama, u skladu sa Sporazumom o suradnji, čime je osigurana kvalitetnija zaštita ranjivih skupina društva.

Osnovni uzroci kršenja prava osoba lišenih slobode i dalje su normativne manjkavosti te nedostatak resursa. Pritužbe pučkoj pravobraniteljici najčešće su se odnosile na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite u zatvorskom sustavu, koja zbog načina njezine organizacije nije zadovoljavajuća pa ju je potrebno izdvojiti iz Ministarstva pravosuđa i integrirati u mrežu javnog zdravstva. Obilasci Nacionalnog preventivnog mehanizma pokazali su i kako uvjeti smještaja osoba lišenih slobode u policijskim postajama i pritvorskim jedinicama uglavnom nisu u skladu s međunarodnim i zakonskim standardima.

Dio prisilno hospitaliziranih osoba s duševnim smetnjama mora participirati u troškovima prisilnog zadržavanja i smještaja u psihijatrijskoj ustanovi, pa je taj iznos u cijelosti nužno osigurati u državnom proračunu.

Izbjeglice

U rujnu 2015. Hrvatska se suočila s izbjegličkom krizom, a prolazak više od 550 tisuća izbjeglica nije značajnije utjecao na svakodnevni život i sigurnost njenih građana. Do kraja je godine izbjeglicama koje su balkanskom rutom prošle kroz Hrvatsku u načelu osiguran pristup traženju međunarodne zaštite, besplatan prijevoz, zdravstvena zaštita, smještaj i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Takvim pristupom izbjegličkoj krizi podjednako se odgovorilo potrebi za poštivanjem ljudskih prava i sloboda izbjeglica kao i primjeni načela solidarnosti i zaštiti nacionalnih interesa.

Kako bi se ostvarila učinkovitija zaštita i promocija ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, Ured pučke pravobraniteljice radio je i na unaprjeđenju domaće i međunarodne suradnje s brojnim dionicima. Na lokalnoj razini to je posebno bilo ostvareno djelovanjem područnih ureda, na nacionalnoj je uključivala cijeli niz državnih i neovisnih tijela, uključujući i posebne pravobraniteljice, te udruga, a na međunarodnoj je rezultiralo izborom pučke pravobraniteljice za predsjedavajuću Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava.