Gost Dubravka Merlića u emisiji Pressing N1 televizije bio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar koji je govorio o stanju u hrvatskom obrazovanju i trenutnim problemima u HNS-u.
Muke po proračunu
Ministar Mornar osvrnuo se na pokušaj uštede države kroz njegovo ministarstvo te je naveo gdje je sve uspio uštedjeti.
“To je naša stvarnost i s tim moramo živjeti. Svjestan sam da država košta više nego što zaradi, ali mislim da se ne treba štedjeti na znanosti i obrazovanju. Mi smo štedjeli gdje smo mogli – na plaćama, materijalnim troškovima… Moj manipulativni prostor je mali. Budžet nam je 11 miljardi i 550 milijuna kuna. Od toga, devet milijardi i 600 milijuna otpada samo na plaće, a dio ode na socijalna davanja. Ostane mi jedva milijarda kuna za nešto napraviti”, rekao je ministar te dodao da o budžetu i rasporedu novca razgovara s premijerom i ministrom financija.
VEZANE VIJESTI
“Brzih rješenja nema.Treba analizirati sustav, poduzeti korake, a to se ne može u 24 sata”.
Ministar je rekao i da je na ministarsku funkciju stupio s više iluzija, ali da se velik dio vremena morao baviti trivijalnim stvarima.
Osvrnuo se i na sastanak s rektorima hrvatskih sveučilišta i premijerom Milanovićem. Rektori su ranije čak prijetili i ustavnom tužbom ukoliko bi se vlastiti prihodi sveučilišta uplaćivali u proračun.
“To je bila i glavna tema razgovora. Ja sam da se prihodi prikažu, ali nisam siguran da se uplaćivanje prihoda sveučilišta u proračun bilo dobro. Sveučilišta iz državnog proračuna ne dobivaju dovoljno novca ni za osnovne materijalne troškove. Dogovor sa sastanka je da se na papir stavi ono što je ministar financija obećao, a to je da to nije uplata u proračun nego evidencija”, rekao je Mornar.
Poslodavci tvrde da hrvatska sveučilišta proizvode kadar za kojim nema interesa na tržištu. Dapače, postojeće strukture na sveučilištu odlučuju koliko će se i za koja zvanja studenata upisivati iako se unaprijed zna, pogotovo u društveno humanističkim znanostima, da za njima nema interesa na tržištu?
“Dobar mehanizam su programski ugovori. U ovom mandatu želim uvesti programske ugovore i uvest ih u fiskalnu godinu 2016. Bit toga je da sveučilište i ministarstvo potpišu ugovor da će oni za određenu svotu novaca isproducirati točno određeni broj ekonomista, odvjetnika, inžinjera… Dobili bi novac, ali bi to bili dužni napraviti. Ako ne naprave, nema novca. To se radi u Europi, Finska je to uvela već prije desetak godina. Takvo nešto sa sobom nosi puno veću odgovornost nego do sada”.
Mornarovo rješenje za “odljev mozgova”
“Grubo zvuči, ali znanje košta i mjerljivo je. Percepcija da je obrazovanje besplatno je štetno jer što je besplatno ne vrijedi”, rekao je Mornar te se posebno dotaknuo teme “odljeva mozgova”.
“Smatram da bi bilo razumno da se studentima koji se školuju na račun države uvede obveza da ostanu neko vrijeme u Hrvatskoj ili da vrate novac ako odu van. To su napravile puno demokratičnije zemlje nego Hrvatska, kao Engleska, naprimjer. Meni bi to bilo razumno. Jasno je da su neki protiv. Meni se čini da je etično da čovjek u kojeg se uložilo 200, 300, 400, 500, 600 tisuća kuna, koliko košta prosječni studij, da bar kroz porez vrati dio tog novca. Ja bih da se svakom studentu izda račun koliko košta godina i da na računu piše da je sto posto platila država”, zaključio je ministar Mornar te dodao da je protuargument za uvođenje obveze taj da država ne nudi posao nakon fakulteta, ali da i za to ima lijeka. Smatra da bi svaki student tijekom studija trebao dobiti toliko znanja koliko će mu biti dovoljno da može sam pokrenuti neki start-up.
Ministar se osvrnuo i na bolonjski proces za koji smatra da je podbacila organizacija. Prema njegovim riječima, apsurdno je da toliki broj studenata nastavlja studij na diplomskoj razini.
U kratkim blic pitanjima u rubrici “X Ray” ministar Mornar je rekao da ne bi dao otkaz u slučaju da su mu smanjili proračun za 300 milijuna kuna te da jamči urednu i nesmanjenu isplatu plaća svim zaposlenicima.
Također je dodao da bi volio više surađivati s drugim ministarstvima, ali da za to nije bilo vremena. “Ja sam u petom mjesecu mandata i puno je vremena otišlo na probleme. Nije bilo vremena za strateške poteze nego za poteze koji su i manji nego taktički, ali svaki problem na kraju završi na ministru”.
Ministar je komentirao i prijedlog da osnovnoškolsko obrazovanje traje devet godina.
“To je tek strategijom prije mjesec dana definirano. To nije nimalo jednostavno. Taj model tranzicije iz osam u devet razreda treba dosta dobro osmisliti. 2017. godina bi mogla biti eksperimentalna.”, rekao je ministar.
Komentirao je i uvođenje zdravstvenog i građanskog odgoja što je dovelo do zategnutih odnosa s Katoličkom crkvom zbog čega se sastao i s kardinalom Bozanićem.
“Prije svega to sam napravio zbog smirivanja tenzija jer su tenzije nanijele štetu cijelom sustavu. Obećao sam Bozaniću dijalog, naravno nisam obećao da će Crkva upravljati obrazovnim sustavom.
Sastanak sa Šukerom
Vedran Mornar dotaknuo se i trenutnih problema u hrvatskom sportu, poglavito u HNS-u.
“Ne znam što tu može ministarstvo učiniti. Mi razgovaramo, mi ćemo obaviti sastanke. Razgovarali smo s predstavnicima Hajduka, HNS, Dinama… pokušat ćemo naći rješenje. To je granica do kuda može ministarstvo ići, ali nogomet treba jasno urediti propisima.
Ministar je najavio da će se uskoro sastati s Davorom Šukerom i rukovodstvom HNS-a.
“I Šukeru je u interesu da se problemi što prije riješe. Razgovarat ću s rukovodstvom HNS-a i Šukerom kad se vrati. Ovo što se dogodilo s Hajdukom nije rješenje.
