Sisački umjetnik Marijan Crtalić u sklopu je odavanja počasti žrtvama zatvora na Golom otoku napravio malenu, papirnatu intervenciju.
“Kada sam ugledao križ postavljen u uvali Tetina na Golom otoku, osjetio sam nelagodu zbog toga što se nametanjem vjerskog simbola pokojnicima koji su bili različitih nacionalnih i vjerskih pripadnosti, a po političkom uvjerenju uglavnom komunisti vrijeđa njihov mir. Iskoristio sam svoje demokratsko pravo da reagiram na provokaciju onoga koji je sebi dao za pravo da na licu mjesta nekažnjeno reagira obilježavanjem golootočke tragedije kršćanskim simbolom, ne pitajući time nikoga od preživjelih robijaša niti potomaka pokojnika vrijeđa li križ njihove vjerske slobode i opredjeljenja.
VEZANE VIJESTI
Postavio sam papirnatu zvijezdu na križ upravo zato da ovaj fenomen problematiziram i izazovem javno mijenje. koje bi trebalo konačno pozicionirati struku neovisno o vjeri i politici, dakle sukladno zakonu i Ustavu Republike Hrvatske.
Spomenik žrtvama komunizma doživio sam prvenstveno kao političku manipulaciju pokojnicima, jer očito komunicira da je golootočka tragedija bila borba partije i tadašnje Jugoslavije protiv hrvatstva u bilo kojem obliku što naprosto ne odgovara povijesnim činjenicama. Stručno govoreći, spomenik estetski kopira klasični partizanski spomenik. Također, spomenik je također postavljen bez konzultiranja potomaka o njegovom postavljanju i sadržaju.
Dakle, možda sam svojom umjetničkom intervencijom prekršio nečija ideološka uvjerenja, ali zakon i ustav sasvim sigurno ne. O prekršiteljima zakona i Ustava u ovom slučaju mogu se očitovati jedino stručnjaci (pravnici, znanstvenici, umjetnici i ostali)”, objasnio je Crtalić, a to je uz fotografije spomenika i križa sa zvijezdom objavljeno na Facebook stranicama udruge Documenta.
Crtalić je, naime, jedan od volontera Radno edukativnog međunarodnog volonterskog kampa “Pejzaž sjećanja”, koji se na Golom otoku održava od 17. do 29. lipnja, a organiziraju ga Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Udruga Goli otok «Ante Zemljar» i Volonterski centar Zagreb u suradnji s partnerskim organizacijama iz Italije, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Makedonije.
Cilj im je, navodi se na stranicama Documente, odaslati poruku da je žrtve Golootočkog kompleksa potrebno pamtiti na dostojanstven način, a materijalne ostatke sačuvati i staviti u svrhu memorijalizacije.
“Fizičko uređenje djela kompleksa ima simboličnu poruku – dostojanstven odnos prema žrtvama represije zahtjeva i primjerene edukativne i muzeološke sadržaje in situ“, navode, zaključujući da će osim rada na uređenju parka, volonteri proći kroz niz radionica o suočavanju s prošlošću i kulturi sjećanja.”U Documenti vjerujemo da je nužno primjereno sjećanje na žrtve represije svih političkih sistema, pa tako i žrtava represije socijalističke Jugoslavije”, poručila je u kratkoj izjavi za N1 Vesna Teršelič (Documenta).
“Ono oko čega su volonteri gotovo unisoni jest apsolutna neprimjerenost trenutnog (ne)odnosa prema povijesti lokaliteta, a ističu odsustvo informacija in situ te općenito nedostojanstven odnos prema traumi koju prostor nosi”, dodaje njena kolegica Dea Marić.
“Goli otok treba biti opomena i put koji će pokazati kako se ne bi trebalo postupati s ljudima, dugi niz godina”, upozorava Darko Bavoljak, predsjednik Udruge Goli otok ‘Ante Zemljar’ podsjećajući da je od dolaska prve skupine kažnjenika na Goli otok prošlo 67 godina te da je u periodu od 1949. do 1956. više od 16.000 ljudi osuđeno na preodgoj i društveno koristan rad u trajanju od šest mjeseci do dvije godine, a manji broj ljudi i na višegodišnje zatvorske kazne po osnovi IB-a (Informbiro).
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
