Cjelovita kurikularna reforma u obrazovanju, oko koje se cijela nacija digla na noge, ipak ide dalje. Ministar obrazovanja Predrag Šustar imenovao je nasljednike Borisa Jokića - Dijanu Vican sa Sveučilišta u Zadru i docent Matko Glunčić sa zagrebačkog PMF-a, koji je bio gost Novog dana. Najavio je "žestoku reviziju nekih stvari", ne cijele reforme.
VEZANE VIJESTI
Nakon što ste imenovani, odmah su uslijedile i primjedbe na odluku ministra Šustara. Iz oporbe kažu da pravna procedura nije ispoštovana te da nova radna skupina nije imenovana na propisan način?
“Proučio sam kako to pravno izgleda. Ministar ima pravo imenovati bilo koje povjerenstvo. Zašto sada i je li on to dobro napravio? Reforma je zaustavljena ostavkom Borisa Jokića i njegove ekipe. Sada ide javna rasprava o reformi i netko to sve mora vodi. S obzirom da se radi o nacionalnim ciljevima, interesima naše djece, nema vremena za odgodu i zaustavljanje. Proces mora ići dalje. Ne znamo što će biti u devetom mjesecu, hoće li se Vlada oformiti. Moramo nastaviti s radom.
Znači li to nastavak reforme ili vraćanje na početak? Je li ovo nova reforma?
“Apsolutno nije. I ja sam jedan od 400 ljudi koji su radili na reforme. Šteta je to sve baciti u smeće. S obzirom na velik broj prigovora, definitivno je potrebna žestoka revizija određenih stvari. Ne svega. Ima kurikuluma koji su odlično napisani. Reforma ide dalje, ali s obzirom na prigovore neke stvari će se mijenjati.”
Na što se odnose te promjene?
“Postoje dvije bitne mane. Prva je što je okvir nacionalnog kurikuluma trebao biti donesen u rujnu 2015., no donesen je tek u ožujku 2016. To je kao da pokušavate napraviti kuću, a niste napravili temelje. Problem je što su svi dokumenti nastali bez temeljnog dokumenta. Drugo je ono što je i Boris Jokić rekao – nema zakonskog okvira. Imamo trenutni zakon i nastavni plan koji uopće ne predviđaju postojanje kurikuluma. To se mora srediti.”
Riječ je o iznimno složenom projektu. Iskustva drugih zemalja govore da takav projekt traje godinama.
“Apsolutno. Ja sam se od početka bunio na kratak rok. Mi smo sve te dokumente napisali u nešto manje od pet mjeseci. Možete misliti koliko grešaka i loših rješenja se potkralo. Takav posao se ne radi u pola godine. Velike države ga rade 20 godina. Ne možete obrazovanje mijenjati naglim skokovima jer se ne mogu prilagoditi ni učenici ni nastavnici ni roditelji. Obično se locira jedan problem i s njim se počne. Mislim da se kod nas krenulo megalomanski, a ne možete previše varijabli kontrolirati u istom trenutku.
Od svih reformi, kurikularna je jedina strukturna reforma koja se provodi. Prethodna ekspertna skupina imala je snažan otpor prema političkim pritiscima. Jeste li i vi, kao stručnjak, na to osjetljivi?
“Ne bih ušao u ovo da se plašim. Mislim da cijelu stvar treba staviti na sturčni teren. Ja sam puno napado gospodina Jokića, ali uvijek je naša priča bila na stručnom nivou i to je jedini način da pričamo o toj materiji. Ako uguramo politiku onda ne možemo riješiti probleme. Inzistirao sam kod ministra da bilo tko tko uđe u povjerenstvo ne bude iz bilo koje stranke niti s bilo kakvom izraženom ideologijom. Poslat ćemo poziv po ustanovama poput HAZU-a, Rektorskog zbora… Neka delegeriju nekoga iz svojih redova, a mi ćemo provjeravati. Svi imamo ideologiju, ali ne smije biti previše izražena i utjecati na kurikulum.”
Hoćete li oformiti nove radne skupine?
“Jedan od tih ljudi sam ja. Ljudi koji su pisali kurikulume najbolje znaju što je unutra. Ponudit ćemo tim ljudima da nastave dalje raditi. Eventualno, tamo gdje je bilo najviše grešaka i prijepora će biti nekih promjena. Skenirao sam da je u nekim područjima nedostajalo stručnjaka. Ponudit ćemo svima da ostanu na radnim mjesetima, a eventualno će se neke skupine proširivati.”
Borisu Jokiću jedno se nesumnjivo ne može osporiti: imao je polet i entuzijazam bez kojega bi se reforma teško provela, a i karizmu. Je li sve što se događalo, Vama sada i svojevrsni teret?
“Nije. Vidite kako Europa sada funkcionira. Dalje će ići samo države koje imaju dobro obrazovanje. Tako važan projekt ne može ovisiti o jednoj osobi. Imamo svog iskustva kada veliki sustavi ovise o jednoj osobi. Ona ode i sve se sruši. Pozitivna je stvar da je Jokić uspio senzibilizirati javnost da je to toliko bitna stvar. To što je on sad obavio svoj dio posla… hvala mu idemo dalje. Nemamo tu mesijanske uloge. Mora biti kontinuirani znatnstveno temeljni proces jer jedino on može donijeti do dobroga.”
Koji je sada dalje postupak? Kada će se početi razmatrati primjedbe? Možemo li izdvojiti etape rada?
“Trebalo bi završiti javnu raspravu i uvesti sve prigovore iz nje. Poslije se napravi recenzija i na osnovi nje se mijenjaju neki dokumenti. Onda dolazi eksperimentalna provedba gdje su potrebni udžbenici, Pa obuka nastavnika. Sa sadržaja smo prešli na ishode il ljudinisu navikli na to. Pa dolazimo do rasprave i analiza je li to dobro prošlo i je li to sve nužno i vodi li čemu. Tu sam se svađao s Jokićem jer smo počeli raditi bez analize. Na temelju čega? Što želimo promijeniti, kakvo nam je stanje tržišta rada? Te analitze su nam nedostajale. To ja želim prvo napraviti – analize da vidimo što nam treba. A onda dolazi i problem da nemamo financijski plan. Njega moramo napraviti.
Jeste li dobili kakvo financijsko jamstvo od države?
“Ove godine su izdvojili šest milijuna kuna što je apsolutno premalo. Trebalo bi napraviti detaljan plan da vidimo koliko možemo tražiti. Ključno je povući novac iz EU fondova koji su dobar izvor.
Koje generacije će to prve pragmatično osjetiti?
“Dobro pitanje. Moramo dugoročno razmišljati. Najkraći rok je pet godina, ali ako želiš nešto promijeniti, moraš krenuti sad.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
