INA je započela s probnom proizvodnjom plina na dva eksploatacijska plinska polja, Vučkovec i Zebanec, a početkom 2017. očekuje se pokretanje proizvodnje i na eksploatacijskom polju Vukanovec.
Očekuje se da će nova proizvodnja plina u drugoj polovici 2016. povećati ukupnu Ininu proizvodnje ugljikovodika na prosječnoj razini od 2 Mboe/d (tisuću barela ekvivalenata nafte na dan), što je oko 5% porasta u odnosu na sadašnju razinu ukupne proizvodnje ugljikovodika kompanije. Dodatni porast očekuje se u 2017. Preduvjeti za novu proizvodnju stvoreni su nakon uspješne realizacije projekta Međimurje u okviru kojeg su u posljednje dvije godine završeni su radovi na izgradnji potrebnih rudarskih i pratećih objekata, priopćeno je iz INA-e.
VEZANE VIJESTI
U okviru projekta izbušeno je i opremljeno pet proizvodnih bušotina te je izgrađeno ukupno 100 kilometara novih cjevovoda, od čega se 73 kilometra odnosi na otpremni plinovod kojim se proizvedeni plin iz Međimurja otprema prema Centralnoj plinskoj stanici Molve na daljnju obradu i čišćenje. „Planirane komercijalno pridobive količine plina kreću se na razini od oko milijardu kubičnih metara, a proizvest će se do 2024. godine. Ovo povećanje ukupne Inine domaće proizvodnje plina značajno je, kako za našu kompaniju, tako i za Hrvatsku.“, naglasio je Želimir Šikonja, izvršni direktor SD Istraživanja i proizvodnje nafte i plina.
“Ovo je investicija od 450 milijuna kuna i jedna je od većih koja se dogodila. Nadamo se da ćemo u skoro vrijeme imati više ovakvih investicija. Uz sadašnju tehnologiju može se puno više bušotina pronaći, ali svaka zahtijeva ekonomsku isplativost. Nadamo se da ćemo imati dugogodišnje rezerve i plina i nafte na ovom području”, kazao je tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić.
Panenić je najavio da će se u budućnosti povećati rudne rente.
“To je intencija novog modela kojim bi kompanije koje vrše eksplaotacije plaćale veće rudne rente. Točno bi se znalo koliko bi od rudnih renti išlo državi, a koliko lokalnoj samoupravi”, kazao je Panenić.
Kazao je da se Hrvatska rado uspređuje s Norveškom kada je u pitanju eksploatacija plinskih polja, ali da to ipak nije najbolja usporedba.
“Norveška je bušila u podmorju, a mi na to nismo spremni, ali poduprijet ćemo bušenja na kopnu. Nadamo se da će već nakon izbora biti otvoreni novi natječaji, jer bi novi projekti pomogli u punjenju državnih i lokalnih proračuna”, optimističan je ministar.
Na projektu radile hrvatske tvrtke
INA je u projekt Međimurje uložila 450 milijuna kuna, a njegova uspješna realizacija znači i povratak proizvodnje ugljikovodika na ovaj prostor nakon 25 godina stanke. Zahtjevne građevinske radove izvodila su četiri konzorcija hrvatskih tvrtki, od kojih su dva bila predvođena tvrtkom STSI, članicom INA Grupe, te dva predvođena tvrtkama Končar – Inženjering za energetiku i transport te Đuro Đaković Holding.
“Ponosni smo na činjenicu da je ovaj projekt uspješno realizirala hrvatska operativa te smo svjesni uloge i utjecaja koji naša kompanija svojim proizvodnim aktivnostima ima na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Pokretanjem proizvodnje plina u Međimurju INA je još jednom dokazala da posjeduje potrebno znanje, iskustvo i vještine za uspješno realiziranje ovako složenih projekata.” poručio je Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
