"Dogodili su se pojedinačni zločini, paljenja i pljačke, međutim, to nije bila državna politika, predsjednik Tuđman je bio najoštrije protiv takvih događanja", komentirao je ratni šef diplomacije Mate Granić vojnu akciju kojom je oslobođen Knin.
U Kninu se svečano obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 21. obljetnica vojno-redarstvene akcije “Oluja”, a na središnjoj proslavi očekuje se oko 100 tisuća posjetitelja. Središnja svečanost započela je u 8 sati budnicom ulicama Knina u čemu je sudjelovao Orkestar Oružanih snaga.
VEZANE VIJESTI
Mate Granić, ratni ministar vanjskih poslova i savjetnik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, gostovao je u Kninu u programu N1 televizije.
“Sve je počelo puno prije akcije Oluja. Prva velika diplomatska pobjeda bila je 1. listopada 1993. kad je Vijeće sigurnosti donijelo rezulociju 871, a kojim je Beograd bio proglašem odgovornim za razaranja na ratnom području. Važan događaj je i kada je Milan Martić, pod utjecajem Beograda odbio primiti u ruke plan Z4, a mi sm prihvatili pregovore, ali ne i taj plan. Onog trenutaka kad su pobunjeni Srbi to odbili, mi smo zanali da imamo otvorene ruke”, prisjetio se Granić.
Prvi strani dužnosnik kojeg je obavijestio akciji Oluja bio je tadašnji njemački šef diplomacije: “Dan ranije smo obavijestili sve veleposlenike velikih slila, po odluci predsjednika Tuđama, a ujutro sam pred Oluju o tome najprije obavijestio Klausa Kinkela.”
Washingtonskim sporazumom, objašnjava, Hrvatska je ojačala svoj položaj, pa nikoga nije trebala pitati za zeleno svjetlo za pokretanje vojne akcije.
“Bijela kuća je to gledala sa simpatijom, ali tadašnji američki veleposlanik Peter Galbraith u zadnji čas je pokušao nagovaoriti Martića da prihvati plan Z.”, prisjetio se.
Na pitanje jesu li se mogli spriječiti zločini nakon Oluje, Granić je odgovorio: “Dogodili su se pojedinačni zločini, paljenja i pljačke, međutim, to nije bila državna politika, predsjednik Tuđman je bio najoštrije protiv takvih događanja. Bilo je 180 tisuća vojnika samo na našoj strani, i ako komparirate to s bilo kojim ratom koji se sada događa, daleko manje je bilo incidenata. Svi koji su počinili zločine su procesuirani.”
Pojasnio je da je Oluja značila završetak rata, a da se potom razgovaralo o mirnoj reintegraciji, tijekom koje je hrvatska vlast postavljala uvjete.
“Bez Oluje ne bi bilo moguće pregovarti, niti bi došlo do kraja rata, pa i u BiH, jer je Oluja bila ključna i za oslobađanje nekih područja i u toj zemlji te da se Miloševića prisili na pregvore.”
“Sretan sam i ponosan što sam mogao služiti Hrvatskoj. Oluja je jedna od najvažnijih akcija u hrvatskoj povijesti, ona je preokrenula našu povijest. Na Oluju trebamo biti svi ponosi, da odamo počast svim poginulim braniteljima, da se sjetimo jednog od najvažnijih dana u našoj povijesti”, kazao je Granić.
Ponos i okrenutost budućnosti, bit će temeljna poruka koju će predsjednica Kolinda Grbar Kitarović danas uputiti u Kninu, otkrio je savjetnik predsjednice Mate Granić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
