Novac iz europskih strukturnih fondova ili kompetitivnoga znastvenog fonda poput Obzora 2020 (Horizan 2020) ne mogu biti zamjena za redovito financiranje znanosti i visokog obrazovanja, ali mogu biti odlična dopuna, jedan je od zaključaka okrugloga stola održana u ponedjeljak u organizaciji Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Okrugli stol o temi “Povlačenje EU sredstava u akademskoj zajednici – mogućnosti i perspektive“ održan je uz partnerstvo sa Sveučilištem u Zagrebu u sklopu projekta Europskoga socijalnog fonda (ESF) “Jačanje socijalnoga dijaloga u sektoru znanosti i visokog obrazovanja” u prostorijama Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Moderator – predsjednik Sindikata znanosti prof. dr. Igor Radeka zaključio je okrugli stol nakon izlaganja uvodničara i sustavne rasprave istaknuvši kako “EU fondovi ne mogu biti zamjena za financiranje, ali mogu biti odlična dopuna, a svima nam je zajednički interes da se problemi otklone”.
Uz predstavnike sindikata, u panel raspravi sudjelovali su voditelj Ureda za istraživanja Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT) Sveučilišta u Zagrebu dr. Miroslav Rajter, predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) – posebni savjetnik ministra za znanost dr. David Smith, voditelj Službe za programe i projekte Europske unije Hrvoje Bakić, viši stručni savjetnik u Sektoru za međunarodnu suradnju, programe i projekte Europske unije Ivan Lakoš te predstavnica Agencije za mobilnost i programe EU – načelnica Odjela za Obzor 2020 Mirjana Vuk.
Jačati dijalog i komunkaciju, ali i motivaciju znanstvenika
VEZANE VIJESTI
Jačanje socijalnoga dijaloga, otvaranje svih komunkacijskih kanala kako bi znanstvenici mogli na jednome mjestu i na vrijeme doći do svih potrebnih informacija, a ne da je ‘samosnalaženje’ glavno komunikacijsko načelo, jačanje motivacije znanstvenika i vraćanje fokusa na rezultat što je istraživanja što je izgubljeno u preveliku administriranju, neki su od zaključaka okrugloga stola.
Na početku okrugloga stola dr. Krunoslav Pisk iz Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja objasnio je kako je socijalni dijalog zapravo socijalno partnerstvo. Ustvrdio je kako se u Hrvatskoj “puno premalo novca izdvaja za sustav znanosti i visokog obrazovanja da bi on sustavno rastao”. Podsjetio je kako do sada nije riješeno ni pitanje znastvenih centara izvrsnosti, s kojima se krenulo 2012., prvi su generirani 2014., a do danas se ne zna što će biti s tim centrima koji su zapravo predselekcija za financiranje koju je trebalo napraviti.
Posebni ministrov savjetnik za znanost David Smith, ukazao je na to da treba razumjeti kako postoje različiti EU fondovi pa su, primjerice, strukturni fondovi – ESF i Europski fond za regionalni razvoj i rezultat kohezijske politike te Obzor 2020 koji nije strukturni već kompetitivni znanstveni fond. Jer, rekao je, važno je znati razlike kako bi se u dijalogu znalo bolje koja su očekivanja.
Vuk: EK inzistira na sinergiji strukturnih fondova, Obzora i financiranja države
Nacionalna kontakt osoba za Obzor 2020 Mirjana Vuk objasnila je da Europska komisija (EK) inzistira na sinergiji financiranja iz strukturnih fondova, Obzora 2020 i financiranja države. Istaknula je da projekt doista mora biti izvrstan ako će se financirati iz Obzora 2020 jer je stopa prolaznosti 14 posto. Rekla je da su u Obzoru u Hrvatskoj do sada najbolji bili Institut Ruđera Boškovića (IRB) s deset Obzor 2020 projekata u iznosu od 6,4 milijuna eura, Sveučilište u Zagrebu, odnosno njegove sastavnice – primjerice Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) s osam projekata u iznosu od 2,5 milijuna eura, te Energetski institut Hrvoje Požar, Sveučilište u Splitu i druge institucije.
Ivan Lakoš, viši stručni savjetnik u Sektoru za međunarodnu suradnju, programe i projekte Europske unije je izjavio da u trenutačnom periodu koji traje od 2014. do 2020. Hrvatskoj pripada 330 milijuna eura za istraživanja te da će ih zajedno koristiti MZOS i Ministarstvo gospodarstva.
Po riječima voditelja Ureda za istraživanja pri CIRTT-u Miroslava Rajtera, situacija u istraživanju u Hrvatskoj loša je na prvome mjestu zbog nedostatnoga financiranja, ali smatra da je problem i u motivaciji znanstvenika.
Profesorica na zagrebačkome Prirodoslovno-metamatičkome fakultetu i članica Sindikata znanosti Višnja Besendorfer upozorila je na nedostatak informacija s kojim se znanstvenici sustavno susreću te su zapravo upućeni na to da se ‘samoinformiraju’ dok su, istaknula je, rokovi fiksni i prolaze. Zato je, ustvrdila je, potrebna koordinacija između ministarstava.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
