Gost Novog dana bio je ministar gospodarstva u Vladi Ivice Račana, Goranko FIžulić, koji je komentiraow pregovore HDZ-a i Mosta.
VEZANE VIJESTI
Most se zalaže da se od Ministarstva gospodarstva izdvoji energetka i pripoji Ministarstvu zaštite okoliša. Koliko je to efikasan potez?
“Neću biti originalan i reći prvi puta da Ministarstvo gospodarstva ima daleko zvučniji naziv od značenja i težine u ustroju Vlade. 2000., kada sam ja postao ministar Goran Granić je predložio da se zove Ministarstvo privatizacije, industrije, trgovine i energetike. Što je tamo ostalo? Samo energetika. Ako to Ministarstvo ima igdje značaj, ima ga u energetici. Ne sam ozbog INA-e, već zbog energetske budućnosti Hrvatske”.
Zašto i HDZ i Most inzistiraju na tom ministarstvu?
“Osnovni problem u odnosima HDZ-a i Mosta u narednim mjesecima su odnos prema INA-i i odnos s bankama. Sve ostalo je gurnuto u drugi plan, čak i lokalna reforma. Lokalni izbori su u svibnju 2017. pa tema preustroja ne može biti prije izbora. Što drugo Mostu preostaje da se diferencira u odnosu na HDZ? Svog najdražeg neprijatelja, SDP su izgubili na neko vrijeme. Novo vodstvo koje će u SDP-u doći nije pogodna meta za jačanje mišića. HDZ i Most su partneri, ali i protivnici na sljedećim lokalnim izborima. Razliku traže u energetskoj politici i politici prema bankama. Ideološki su slični, drugih razlika između njih nema.”
Andrej Plenković je najavio da će nova Vlada imati četiri potpredsjednika. Koliko je to važno, koliko potpredsjednika ima?
“U Vladi u kojoj sam ja sjedio imali smo tri koordinacije – zamjenika premijera i dva potpredsjednika. I to je funkcioniralo dobro. Problem je što Božo Petrov gubi svoj značaj ako prihvati da je samo jedan od četiri potpredsjednika. Pogledamo li njegovu popularnost proteklih šest mjeseci i što bi se moglo dogoditi u narednih šest. Zašto bi bio atraktivan ako je samo jedan od četiri? Oslabljena bi bila i pozicija Mosta od one koju sad ima. Imali su zajedničkog premijera, a bila su dva potpredsjednika od kojih je jedan bio Karamarko. Petrov je mogao biti zvijezda dana kad god je to htio. Most izražava bojazan da se ne želi izgubiti u Vladi HDZ-a, da bude slabiji partner kojemu prijeti eutanazija.”
Bi li Petrova umirilo da mu se da pozicija prvog potpredsjednika Vlade?
“Oni vjerojatno to njemu i nude. Ali što realno ona nosi? Ako ne vodi nijednu koordinaciju, čime će se baviti? Što će raditi, kako će politički djelovati? Zato u krajnjoj liniji Most i traži predsjednika Sabora. Poučeni dosadašnjim iskustvom shvatili su značaj tog mjesta.
Radimir Čačić je, u Vladi Zorana Milanovića, kao prvi potpredsjednik htio koordinirati kompletne gospodarske i financijske poteze Vlade. Pitanje je što će Petrov raditi. Protiv ovakvog Plenkovića je jako teško voditi politiku u Vladi. Plenković je iznimno dobar diplomat, nekonfliktna osoba i i Petrov će se teško namučiti da mu nađe slabe točke koje je lako mogao naći kod Tomislava Karamarka. A tamo su imali i zajedničkog premijera, a tu je Plenković premijer. Tko treba Božu Petrova kad se formira Vlada? Ako je Most dugoročni projekt i stvarno jednog dana želi imati 40-ak mandata ovakvu ulogu kakvu im gura HDZ ne mogu prihvatiti jer će jednostavno nestati.”
Kolike su po Vama šanse da Most dobije mjesto predsjednika Sabora?
“Sigurno će Most zatezati taj konopac do kraja i neće prihvatiti da pregovori završe na brzinu. Plenković je svjestan da ne može ući u koaliciju u kojoj Mosta nema jer je onda napravio od njega oporbenog suparnika s dobrim izgledima da na lokalnim izborima poluči dobar rezultat. Lakše je dobiti dobar rezultat kad ne sjedite u Vladi.”
Most i HDZ se ne slažu ni oko smanjenja stope PDV-a.
“Smatram da je Most u pravu. Dok god javne financije ne budu pod potpunom kontrolom dotle ne treba razmišljati o smanjenju PDV-a jer neće imati utjecaj na povećanje potrošnje niti standard građana. Ostavit će nešto gospodarstvu što će pretvoriti u marže, ali građani to neće osjetiti. Bolje je smanjiti porez na dohodak.”
Jedan od prijepora mogao bi biti i slučaj Franak. Vidjeli smo da je Most protiv nagodbe s bankama.
“Vlada je od početka trebala zauzeti stav da država apsolutno ništa ne duguje bankama. Sve izjave koje je davala, su bile odmicanje od tog rješenja. Izjave ministra Kovača, za kojeg uopće ne znam zašto se u to uplitao… Mi branimo svoje rješenje, ali ne mislimo da smo učinili dobro. Vlada je jedna strana u sporu i vlada ih je dužna braniti svim srcem i svim plućima. Nije to učinila ni Vlada ni HNB. Prošla Vlada je pala na slučaju INA-e i MOL-a, a ova bi mogla na konverziji kredita u švicarskim francima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
