U ponedjeljak smo u Novom danu ugostili profesora s Fakulteta političkih znanosti Dejana Jovića, a glavne teme su bile rezultati izbora u BiH, rezultati mađarskog referenduma i opće stanje u EU. Bilo je riječi, dakako, i o aktualnoj političkoj situaciji u Hrvatskoj.

Jović smatra da je mađarski referendum važan jer bi, da je uspio, to bio udar na velik broj politika Europske unije (EU), koje bi izravno bile dovedene u pitanje.

“Sada se ovi rezultati mogu smatrati neuspjehom Viktora Orbana, iako je on to pokušao ‘spinovati’, tj. prikazati kao da je velik broj Mađara na njegovoj strani”, kaže Jović.

Gotovo svi Mađari koji su u nedjelju izašli na referendum odbili su migrantske kvote EU-a, ali izlaznost je bila ispod potrebnih 50 posto kako bi rezultati bili valjani. Na referendum je izašlo oko 40 posto od 8.26 milijuna Mađara s pravom glasa, a prema prvim rezultatima njih 98.3 posto koji su glasovali bili su protiv kvota. Više o rezultatima referenduma možete čitati OVDJE.

“Orban sada najavljuje promjenu ustava, no i dalje je to neuspješan referendum. Bojim se da Orban igra po svojim pravilima u mnogim područjima javnih pitanja, pa je pitanje što će dalje napraviti. Činjenica je da će i dalje voditi antiimigrantsku politiku, koja više nije usamljena u EU”, kaže Jović.

“Orban koristi sve što može da referendum ne prikaže kao neuspjeh svoje vlade”

Dodaje da su Mađari potrošili i mnogo novca na ovaj referendum, s čime su mogli pomoći mnogim ljudima koje su trebali prihvatiti, a kampanjom protiv izbjeglica su samo proširili paniku. “On koristi sve što može da bi rekao da se ne radi o neuspjehu njegove Vlade, ali činjenica je da to neuspjeh, izašlo je manje od 50 posto građana.”

Jović napominje da se odluka o izbjegličkim kvotama, tj. broju izbjeglica koje je EU dogovorila da mora prihvatiti svaka zemlja članica, ne poštuje u nizu zemalja, no da je i sistem kvota podložan propadanju ako se nastave napetosti između Mađarske, i zemalja sa sličnim politikama, i Grčkom i Italijom – zbog kojih je sistem i uveden. “Bojim se da to može biti potencijalno opasno za izbjegličku politiku EU.”

“Europi trebaju migranti”

Jović misli da migrantsko pitanje nije stvar jednog vala, nego da ćemo se u idućih 10-20 godina suočavati s pitanjem migranata i izbjeglica, ako ne i zauvijek. Neki od razloga su siromaštvo, klimatske promjene, globalizacija, te ratovi koje nikako da završimo, a u čijem je početku Europa imala svoje prste. “Treba se naviknuti na tu situaciju.”

Naglašava da je bitno i kako će se Turska ponašati, jer je nazadovljna time što se Europa ne drži dogovora s njom. “No, Europi trebaju migranti, naročito zemljama Istočne i Srednje Europe, mi imamo vrlo mali broj stranaca i čini mi se da to nije dobro za našu ekonomiju.”

“Našoj zemlji trebaju stranci, umjesto da se otvorimo, zatvoreni smo”

Angela Merkel se prilično izložila izjavama na početku izbjegličke krize, a koje su bile vrlo prijateljske prema izbjeglicama, što joj se sada vraća kao bumerang. “Ali ne treba se tome veseliti jer je pitanje što je alternativa”, dodaje Jović, koji misli da ni Hrvatska ne promišlja politiku prema migrantima.

“Našoj zemlji isto trebaju novi ljudi, zatvoreni smo za strance koji se tu trajno žele nastaniti i raditi, a demografski podaci su zabrinjavajući. Umjesto da našu zemlju učinimo dostupniju drugima, mi se ponašamo sukladno frazama koje čujemo po Europi, a to je da ni ne pomišljamo da bismo trebali nove ljude”, kaže Jović.

“Rezultati izbora u BiH nisu iznenađenje, na njih utjecala poluratna retorika i popis stanovništva”

Upitan je o rezultatima izbora u Bosni i Hercegovini. Na općinskim izborima održanim u nedjelju u Bosni i Hercegovini koalicije okupljene oko vodećih nacionalnih stranaka ostvarile su uvjerljive pobjede. Više o rezultatima možete čitati OVDJE.

“Uspjeh nacionalnih partija za mene nije preveliko iznenađenje jer se zadnjih godinu dana dodatno zaoštrila retorika. Mislim da su val nacionalizma i poluratne retorike dosta značajne u situaciji u BiH, i to je utjecalo na ove rezultate izbora.” Smatra da i odluka o početku pregovora s EU može imati i dobre i loše posljedice.

“Recimo, RS može imati separatističke tendencije jer će misliti da neće imati šanse postati samostalna jednom kada uđe u EU. Dakle, ulazak u europsku zajednicu predstavlja rizike za određene zemlje. Drugo, najnoviji popis stanovništva je prvi puta pokazao da su Bošnjaci apsolutna većina u zemlji, pa se pojavio strah druge dvije manjine da ne bi postale nacionalne manjine.”
Smatra da su rezultati popisa stanovništva dodatno uznemirili situaciju u BiH.

Jović smatra da bi, zbog mnogih neriješenih problema zemalja zapadnog Balkana, Europska unija trebala prihvaćati “sve ili niti jednu”, tj. da nije trebala učlanjivati jednu po jednu zemlju, nego sve zemlje bivše Jugoslavije zajedno, kako jedna drugu ne bi blokirale. “Mislim da zemlje izvan EU na zapadnom Balkanu imaju ogroman broj zajedničkih problema, a tako ih treba i tretirati.”

“Nacionalne manjine i Most trebaju dobro procijeniti snagu, najveća greška u politici je precijeniti se”

U emisiji se razgovaralo i o trenutačnim pregovorima Mosta nezavisnih lista i HDZ-a, koji nastoje sastaviti novu Vladu.

“Čini mi se da je Andrej Plenković nešto vještiji pregovarač nego što je to bio Tomislav Karamarko. Drugo je pitanje koliko su njegovi partneri, Most i manjine, spremni ući u kompromise. U politici je jedna od najvećih pogrešaka precjenjivanje vlastite snage. Nadam se da će svi partneri dobro procijeniti što realno mogu postići. Most mi se za sada čini kao daleko teži partner, pa je pitanje što je alternativa ako pregovori ne uspiju”, kaže Jović, koji smatra da je Zoran Milanović, najavom odlaska s čela SDP-a, unio faktor nestabilnosti u pregovore, jer je izmaknuo alternativu, a to je velika koalicija.

“Možda bi za HDZ bilo čak i korisnije da je Milanović efektivni čelnik SDP-a, a ne samo nominalni.”

Činjenica da su se strani mediji zainteresirali za Zlatka Hasanbegovića i općenito hrvatsku politiku je doprinijela padu Karamarka. “Ako se Hrvatska pokaže kao promašaj, pitanje je što možemo očekivati od budućnosti učlanjivanja u EU. Jer ako građani nakon ulaska u EU traže reforme, onda bi to značilo da nije bilo reformi u procesu pregovora. Zato EU ima interes da se Hrvatska ne pokaže kao zemlja koja je bila promašaj, jer bi to značilo da je europska politika svojevrsni promašaj”, zaključio je profesor Jović u razgovoru za N1.

Pogledajte cijeli razgovor:

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.