U Novom danu o pregovorima Mosta i HDZ-a govorio je povjesničar Ivo Banac.
VEZANE VIJESTI
U utorak je na redu nastavak pregovora, peta runda. Je li realno očekivati stabilnu Vladu u roku od tjedan dana?
“Ja se nadam da će to tako biti. Mislim da je situacija dosta ozbiljna, da nitko nema pravo odugovlačiti. Nadam se da su glavni akteri odgovorni i nadam se da će uspjeti u ovom poslu. Više ne mogu reći jer nemamo saznanja o onome što se doista događa.”
Koja je razlika između ovih pregovora i onih prije deset mjeseci?
“Mislim da se nešto naučilo u međuvremenu. U proteklih šest, sedam mjeseci jasno je da je to bilo razdbolje izgubljenih prilika. Novo vodstvo HDZ-a i staro Mosta žele izbjeći sve što je tada išlo u krivom smjeru.”
Hoće li kadrovska pitanja opet biti prepreka i najveći izazov?
“Teško je to zaobići, ima stvari koje su više od kadrovskih pitanja. Orjentacija, kako stranke same sebe doživljavaju. Kadrovska pitanja u očima javnosti mogu izgledati sitno i nevažno, ali važna su za život političkih zastupnika.”
Ima li Most s 13 mandata pravo tražiti predsjednika Sabora ili samo iskorištava trenutnu situaciju?
“Mislim da je riječ o ovom drugom. Netko s 13 mandata ne može imati takve perogative, ali to se događa jer se ne želi ići u druge kombinacije. To je pravi put, jer što bismo dobili s time da napravimo širu koaliciju koja bi imala brojne nesuglasice? Opet bismo se našli u situaciji u kojoj smo bili koncem proljeća.”
Koliko su HDZ i Most kompatibilni?
“Na to je vrlo teško odgovoriti. Zvučat će čudno, ali ja ne znam što je Most. Oni se postavljaju unutar struktura, ali ne odgovaraju na razna ideološka pitanja. Pokazat će se to kroz vrijeme jer mislim da Most mora profilirati samog sebe.”
Je li Most prvi do sada uspio ugroziti, spriječiti duopol, kontrolirati ga?
“Čini se da je tako. Pitanje jest je li to dobro ili loše. Ja mislim da su dvostranački sustavi dosta stabilniji. Ukoliko su stranke partneri u takvim sustavima na neki način prepoznatljivi i uhodani možemo govoriti o stabilnim koalicijama. Događa se svašta kod nas, kod tih “trećih stranaka”. Dolazi do lomova, secesija, novih stranaka… Ako se krene u tom smjeru imat ćemo nestabilnih Vlada.”
Što se togađa s tim antisistemskim strankama, sve su popularnije?
“Mislim da to govori o zasićenosti politikom. To je nezdravo stanje i nije ništa jedinstveno. Događa se to u mnogo zemalja, posebice u južnom dijelu Eropske unije. Ljudi su jednostavno antipolitički raspoloženi, politika se doživljava kao nešto neprihvatljivo. Mislim da je to loše i da bi naša situacija bila zdravija kada bi se svi angažirali u političkom procesu.”
Andrej Plenković pomaknuo je HDZ prema centru, s druge strane SDP je pokušao ući u takozvani desni prostor. Što se događa s SDP-om, je li u opasnosti?
“Mislim da je to stvarna opasnost, ali ne zbog toga što se pozicionirao na razne načine. Mislim da je pozicija SDP-a bila mnogo koherentnija nego što mnogi žele priznati. Problem je što je socijaldemokracija kao takva u krizi. U svijetu općenito ne može dati nikakve stvarne odgovore. Problem SDP-a je tu jedinstven s problemima takvih stranaka u drugim zemljama. Što britanski Laburisti mogu ponuditi društvo? Treba pronaći smisao, inače će se to raslojavanje nastaviti. Propala je i ljevica u Južnoj Americi. Dolazi do jednog pomaka svugdje, na liniji odgovora na konkretna pitanja.”
Koliki je reforsmki prostor Andreja Plenkovića? Hoće li imati problema s desnim krilom HDZ-a?
“To ćemo vidjeti. Teško je reći jer on ipak mora djelovati unutar stanovitih ograničenja. Ne može dovesti stranku u stanje unutarnje krize. Potrebno je naglašavati važnost HDZ-a kao središnje nacionalne stranke. Naglasak na Europskim pučanima je donekle u protivnosti s tradicijama HDZ. Reforma koju bih ja volio vidjeti je više u smjeru demokratizacije tog nacionalnog pokreta.”
Jesu li jasni ciljevi, što je sada nacionalni interes?
“Stabilizacija cijelog prostora jugoistočne Europe. Mi smo, ne u samo vrlo nestabilnom prostoru, nego i razdoblju. Na 300 raznih načina se to može dokumentirati. Hrvatska mora učiniti sve da se izazovi u regiji smire. To mora biti trend u našoj vanjskoj politici, da radimo kao posrednici zapada i tog dijela svijeta, ali u smislu približavanja tog dijela svijeta zapadu.”
Djeluju li Bruxelles i svjetska politika direktno u politiku Hrvatske?
“Mislim da su to neutemeljene i prenaglašene teze. Nitko se na taj način ne miješa na odnose u tom trenutku premda postoje grupe i grupice koje bi htjele vanjske sile izmanipulirati. Sve ovisi o tome kako se mi postavimo i koliko smo mi ozbiljni. Nismo u 19. stoljeću gdje su velike sile doista bile svima za vratom.”
Je li Hrvatska izgubila vanjskopolitičke saveznike?
“Naša vanjska politika je pod Milanovićem otišla jednim nepredvidljivim putem, iritirali smo razne zemlje i sad to treba popraviti. Ukoliko Plenković i njegova Vlada ustraju, bit ćemo u mnogo boljoj situaciji sličnoj onoj pred ulazak u EU. Moramo se vratiti u to razdoblje.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
