Gost Pressinga Petra Štefanića bio je akademik Vlatko Silobrčić.
VEZANE VIJESTI
Ovih se dana opet aktualiziralo pitanje navodnog plagijata ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića. Još 2011. on je prijavljen Odboru za etiku, kojemu ste Vi na čelu, no o tom se slučajo nije razmatralo.
“Nije razmatrao jer u tom razdoblju od veljače 2011. do jeseni 2014. Odbor zapravo nije ni postojao.”
Tko je onda u zemlji odlučivao o tim pitanjima?
“Mogle su odlučivati hijerarhijski niže razine. Prve su institucije u kojima se događaju određeni probleme. Naš odbor je tek vrhovno nacionalno tijelo.”
Zašto ga nije bilo?
“Sabor ga nije imenovao. Nije logično, ali Saboru to očito nije bilo jako važno.”
Sad opet imamo odbor, Vi ste mu na čelu. Jeste li te prijave protiv Barišića imali u svojim rukama?
“Nikad. One mora da su stigle na adresu odbora koji ima svoju infrastrukturu u Agenciji za znanost i obrazovanje. Mora da su primljene i stavljene u neki ormar da čekaju novi odbor.
Tko je prijavio gospodina Barišića?
“Prijavljen je od skupine njegovih kolega filozofa.”
Navodi se da je preuzimao neke koncepte nijednom ne spomenuvši njihove autore. Što se dogodilo da ćete vi sutra odlučivati je li to bilo plagiranje ili nije?
“Ja imam odgovornost vidjeti želi li ovaj sadašnji odbor nastaviti s time. Možemo li preuzeti one prijave koje su postojale i staviti ih u sadašnje vrijeme. Pitanje plagijata ne zastaruje, može biti više ili manje aktualno. Odbor će se izjasniti želi li se tih predmeta prihvatiti ili ne.”
Koliko je ljudi u odboru?
“Devet, i odlučuje se većinom.”
Jesu li ljudi koji su prijavili Barišića ponovno stavili prijavu pred odbor?
“Danas popodne je došao dopis od tih ljudi, koji ću pripremiti za sutrašnju sjednicu. Ne vjerujem da je novo, vjerojatno je to neki dopis koji na neki način završava tu cijelu priču.”
Zanimljivo je da ste u međuvremenu i Vi dobili prijavu da ste prekršili zakon i odredbe etičkog kodeksa. Optužio Vas je profesor Čatić.
“To je mišljenje gospodina Čatića i ako je to njegovo mišljenje bilo bi dobro da ga stvarno argumentira. To što sam ja u situaciji, gdje se po javnosti razgovaralo o svim tim situacijama, pokušavao samo uvesti nešto reda… Ako je to moj krimen, molim neka me se smjeni.”
Profesor Čatić tvrdi da ste u javnost iznijeli povjerljive podatke, kao što je dnevni red odbora?
“Zapisnik odbora nisam citirao, samo sam rekao da ću staviti te predmete na dnevni red kao prijedlog odboru. Na svakoj sjednici se dnevni red prihvaća ili ne prihvaća.”
Kako to da je sjednica baš koincidirala s optužbama protiv Barišića?
“Upravo suprotno. Sjednica je trebala biti 27. po našoj redovitoj dinamici. Mi dogovaramo sjednicu i na tu sjednicu su ti predmeti došli time što su nađeni u arhivi i čak su nađeni u nekoliko poteza. Nisu odmah svi bili vidljivi tako da smo mi primali danima te predmete, odnosno njihove dopune.”
Kakav je hodogram? Kada će se znati je li Barišić plagirao?
“Sutra sasvim sigurno nikako ne možemo donijeti tu odluku. Ako odbor prihvati dnevni red kako sam ga predložio onda ćemo rasporediti predmete po određenim ljudima koji će nam to prezentirati i nakon toga odlučiti od koga ćemo tražiti mišljenje ako ga sami ne možemo donijeti.”
Možemo li govoriti o nekim rokovima?
“Najviše ovisi o tome kada će netko kome mi šaljemo mišljenje reagirati.”
Kako ćete Vi glasati ako to bude na dnevnom redu?
“Ja bih najradije da se to pitanje razriješi jer tu ima oko šest različitih podpredmeta. Meni bi bilo stalo da se donese konačna odluka na temelju elemenata.”
Izgleda li to sada Vama kao plagiranje?
“Ne bih mogao reći jer čak ni ja nisam to stigao proučiti do kraja. Treba vremena da se sve to upakira u cjelinu.”
Što ukoliko odbor zaključi da se radi o plagijatu?
“Ukoliko to zaključi, moramo javno obznaniti to mišljenje.”
Koje su posljedice?
“To ovisi o onome tko može implementirati moguću kaznu. Akademska zajednica bi to trebala uzeti ad notam, a onome kome odgovara gospodin Barišić bi mogao podržati neke sanckije. Neću sada maljati vraga na zid, ali mogao bi ministar dati ostavku ako se to otkrije. Ili ga premijer smijeniti…”
Ušli smo u zonu politike, Vi ste jedan od čelnika Pametno?
“Ja sam član predsjedništva.”
Je li ovo motivirano političkom borbom?
“Odgovorit ću protupitanjem. Koja bi bila moja korist da sada Barišića raspinjem na križ? Nikakva, ni meni ni stranci. Najveća bi korist trebala biti hrvatskom društvu jer bi se postavile etičke norme.”
Profesor Čatić je spominjao da je sve izašlo iz kuhinje stranke pametno protiv ministra Barišića?
“Stranka Pametno nije ni postojala kad je ta prijava podnesena. Ni ja nisam bio član stranke kad sam bio imenovan u taj etički odbor. Nemam nikakvih zlih namjera, ali imam jednu namjeru – dok radim taj posao da ga radim kako treba.”
Koliko je plagiranje kod nas i u našem društvu problem?
“Sasvim sigurno više nego što se zna. Nažalost ta vrsta “lepršave nepodoštine” nije samo u običnom puku, dogodi se i na nekim istaknutim mjestima, u akademskoj znanosti pa i politici.”
Možete reći nekoga kome su dokazani plagijati?
“Ja mislim da su nekima od njih dokazani plagijati, neću govoriti imena jer mogu završiti u zatvoru.”
Prije neki dan ste napisali tekst u denvnim novinama gdje ste se izrazili da je predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović, za Vas plagijator.
“Ja sam to zaključio na temelju novinskog članak gdje su se pokazali tekstovi. Problem Šeparovića je što nije označio dijelove teksta koje je doslovno prepisao. On je prepisao tekst i na kraju toga metnuo fusnotu. Ali ne znate gdje je pisao svoj dio teksta, a gdje je uzeti dio teksta.”
Je li za Vas Milijan Brkić plagijator? Njega je sud sud razriješio jer je bilo proceduralnih pogrešaka.
“Važno je reći stvar: nisu sudovi ti koji odlučuju o plagijatima. O plagijatima mora odlučivati akademska zajednica. To je pitanje morala i prava. A oni nisu uvijek ruku pod ruku.”
Je li naša znanstvena zajednica malo nemoralno društvo?
“Podsjetit ću vas na prodavanje ispita, prodavanje diploma… To je grozan krimen, prodati diplomu. Ti čovjeku daješ diplomu da se bavi nečime o čemu pojma nema. Puštaš ga da se u polju rada predstavlja kao stručnjak. Oni ljudi koji to rade ne razumiju što je uopće edukacijski proces, čemu on služi.”
Je li to kod nas tabuizirano? Nitko kod nas nije kažnjen.
“Nije nažalost. Akademska zajednica se u tome ponaša po sistemu “ne bi se štel mešati”. Pogotovo ako je to netko blizak poslovno, društveno, obiteljski… Onda se to pokušava zataškati. Umjesto da se to jasno kaže. Da postoje kazne za to, s vremenom bi se to smanjivalo.”
Na što mislite kad govorite o kažnjavanju?
“Zabrana daljnjeg studiranja, oduzimanje titule koju je ta osoba stekla. Ali to mora obaviti institucija u kojoj je osoba dobila titulu.”
Institucija je odbacila optužbe protiv Brkića zbog proceduralne pogreške?
“Ne može se odbaciti optužba ako je dokazano da je prepisano. To je jedan od načina da se stvari zataškaju i izbjegnu.”
Što mislite o kvalifikacijama Pave Barišića kao ministra, neovisno o priči o plagijatu?
“Ne mogu ocjenjivati njegovu stručnost u smislu filozofije. Ono što mogu i što je meni smetalo je činjenica da svi stalno spominju da nam manjkaju edukacije u području prirodnih znanosti, matematike, tehnologije… Nakon toga što svi tvrde da je to nepresušna potreba mi ponovno imamo nekog humanista koji može biti sjajan filozof, ali ne mora biti sjajan ministar znanosti.”
Zašto je ta tradicija da se forsiraju ljudi iz humanističkog sektora?
“Pripisujem to tome što su njihovi lobiji jači od svih drugih. To su skupine ljudi koje podržavaju jedni drugoga, pokušavaju kadrovirati tamo gdje mogu i na taj način guraju ljude na visoka mjesta jer računaju i da će oni imati koristi od toga.”
Koji su to ljudi koji su doveli novog ministra?
“Ne znam točno. Ja pretpostavljam, ali vam neću reći. Vi stalno tražite imena i želite me strpati u zatvor. To je isti lobi koji je utjecao na izbor rektora, dekana Filozofskoga, prorektora… Pa sad malo “poroštajte” po tim imenima pa ćete vidjeti.”
Ima li to veze s crkvenim strukturama?
“Mnogi od njih imaju i to, ali nije to presudno u tome.”
Godinama pričamo o kurikularnoj reformi. O čemu se tu zapravo radi? Što se trebalo dogiditi?
“Prvo bih htio reći da je kurikul, a ne kurikulum, to bi bilo pravilno s latinskog. Ono što našem obrazovanju manjka je koncentracija na razvijanje kritičnog razmišljanja. Imamo dijelom naslijeđeni sustav koji se bazirao na pamćenju i reproduciranju, a nije nikad pokušavao proniknuti u srž, u bit informacije.”
Je li to stvar bivšeg sustava?
“To ide još i dalje. To je austrougarski model koji se kod nas nastavljao po nekoj inerciji.”
Jeste li i Vi dijete tog sustava?
“U svakom sustavu ima ljudi koji uspijevaju usprkos sustavu. Vi imate ljude koji, bez obzira gdje ih bacite po svijetu funckioniraju savršeno.”
Što je bilo s pokušajem Borisa Jokića? Što očekujete, hoće li se ta reforma nastaviti?
“Po onome što sam čitao po novinama očito će reforma sreknuti s početnog smjera jer su se vodeće strukture promijenile. Sad će se prvo događati međusobne svađe i prepucavanja i izgubit će se puno vremena. To neće biti nastavak, to će biti drugačije.”
Skupina Borisa Jokića nepovratno je završila?
“Ako je netko dovoljno pametan, zadržat će ga barem da se lijepo vidi.”
Vi ste ga pozvali u stranku Pametno?
“Jesmo, kako ne. Ja sam bio na prosvjedu jer zapravo Hrvatska po svim pokazateljima kasni za drugim zemljama i sada ponovno odgađamo i ponovno ćemo čekati i počinjati iznova.”
Jesmo li mi neobrazovana nacija?
“Po statistikama sasvim sigurno jesmo. Po svim statistikama u Europi apsolutno zaostajemo. Ako uzmete u obzir i pitanje ocjenjivanja. Vi imate danas u školama da je u jednom razredu pola odlikaša. To jednostavno ne može biti. To znači da sustav ocjenjivanja ne funkcionira. Ja bih rekao da su kod nas vrtići najbolji. Poslije toga sve ide na niže.”
Tko bi mogao stati na kraj tome. Ministarstvo ili netko drugi?
“Trebalo bi to biti Ministarstvo. Puno stvari u Hrvatskoj se događa samo ako politika tako odluči. Politika je ta koja odlučuje, koja vodi društvo. Politika je i u obrazovanju ta koja mora donijeti neke odluke.”
Koja je to politika?
“To je stranačka politika. Jako bitno bi bilo izabrati prave stručnjake. U Hrvatskoj ima malo profesionalaca koji znaju svoj posao, koji ga rade s ljubavlju i kontinuiranim znanjem, koji ga rade etično i kojima je stalo do toga. Takvih ljudi je vrlo malo. Kuda god se okrenete svi su stručnjaci, a kada malo zagrebete vidjet ćete da nije tako.
Vi ste godinama bili član programskog vijeća HRT-a. Kako vidite sada tamo stanje? Most je govorio o smanjenju pretplate.
“Ja mislim da pitanje televizije nije pitanje pretplate. Ono što ja ne znam jest kako se taj novac troši. Ono što mogu reći je da po meni televizija koju mi imamo nije javna, nego je državna. To znači da je pod direktnim utjecajem politike. To je otkad je promijenjen zakon i otkad je ingerencija biranja ljudi premještena u Sabor, a više ne šalju delegate civilne udruge.”
Kad je bio taj model bila je nefunkcionirajuća situacija, mnogi su vapili za modelom biranja iz Sabora.
“To su samo oni vapili i tražili koji su bili nezadovoljni time da se njihov utjecaj ne vidi koliko bi oni htjeli.”
Koje je po Vama rješenje?
“Šlusao sam jedno predavanje o BBC-u. On ima jedno neovisno tijelo koje ga kontrolira u smislu programa. To tijelo bira politika, ali nije isto kad politika bira u Engleskoj, gdje je javna odgovnornost puno veća nego kod nas. Model može biti isti, ali ne daje isti rezultat. Radi se o demokratskoj kulturi u institucijama. Vi možete samo jednom lagati i više nigdje nećete dobiti mjesto. Nema muljanja i nema neodgovornosti.”
Jeste li Vi političar?
“Nisam. Ušao sam u politiku zato što sam shvatio da u Hrvatskoj bez politike ne možete skoro ništa. S 80 sam godina prvi put ušao u neku stranku. Bavio sam se raznim društvenim djelatnostima i shvatio da u Hrvatskoj mimo politike ne možete nešto napraviti.”
Što kažete na novu Vladu i Andreja Plenkovića?
“Drago mi je da je način dijaloga i komuniciranja dobio jednu višu razinu. No nisam siguran da su svi izabrani ministri na razini zadatka.”
Tko je recimo sporan?
“Opet vi tražite od mene… Ima jedna serija ministara koji su došli na pozicije po ne znam kojim zaslugama.”
Martina Dalić donirala je vašu stranka, je li ona prihvatljiva?
“Meni je prihvatljiv svaki ministar koji je dovoljno stručan i angažiran da svoj posao obavlja kako treba. Čini mi se stručnom. Ja da sam premijer, ja bih nju izabrao.”
Je li Pametno liberalna stranka?
“Jest liberalna, ali ne neoliberalna. Liberalan znači otvoren, prisutpačan, demokratičan, privatno vlasništvo…”
Ovakva privatizacija kakvu zagovara Goran Marić?
“Nemojte mi o privatizaciji, tu imam osobna iskustva koja su grozna. Bio sam direktor Imunološkog zavoda. Vidite što se sada tamo događa.”
Koje je po Vama rješenje?
“Ono je zaksnilo jedno 25 godina, mislim da je sada nepovratno. Ljudi koji su nešto znali, koji su poznavali struku, koji su u toj struci bili dobri otišli su u mirovniu. Malo je pravih stručnjaka tamo ostalo. Vidite da razmišljaju o tome da uzgajaju marihuanu.”
Zašto netko ne uđe u njega ako je tako dobra tvrtka?
“U ovom trenutku i ja da imam milijarde ne bih ušao u njega. Po meni nema pomoći za taj zavod.”
Što kažete na ljevicu u Hrvatskoj, stanje u SDP-u?
“Koju ljevicu? U Hvatskoj su i u tom pogledu pojmovi malo mutni. Mislim da ne možete uzeti SDP kao socijaldemokratsku stranku. Ako uzmete predizborne kampanje i dodvoravanje nekim čudnim strujama u društvu… Ili su izgubili kompas ili…”
Zadnje istraživanje pokazalo je da SDP zaostaje 10 posto za HDZ-om.
“Dosta će ovisiti o tome tko će biti novi predsjednik jer su te stranke strukturirane hijerarhijski. Kad bi bile stvarno demokratske i uključive, kad bi imale jedan senat mudrih ljudi onda bi bilo manje važno tko je prvi u stranci.”
Koga će Pametno istaknuti na izborima u Zagrebu?
“Ne mogu vam reći jer ne znam ni sam. Koliko ja mogu vidjeti u ovom trenutku, mislim da ćemo teško imati našeg kandidata. Najvjerojatnije ćemo se priključiti nekom od kandidata.”
Spominje se Sandra Švaljek?
“To je jedna mogućnost. Gospođa Mrak Taritaš je druga mogućnost, možda se javi još netko.”
HDZ-ovog kandidata ne biste podržali?
“Ajmo na srž stvari – da bude dobar kandidat, da zna raditi svoj posao i da bude moralan.”
Odbor za etiku je sutra. Kada se sastajete?
“Sastajemo se u 11 sati. Barišić može doći samo ako ga mi pozovemo, ali kao ministar može doći na bilo koji naš sastanak, ali ja mu to ne bih sugerirao jer neće ništa posebno čuti.”
Ako odlučite da je plagirao, može li se on kome žaliti?
“Ako mi tu odluku donesemo, nema se kome žaliti.”
Očekujete li situaciju ako vaša institucija to proglasi plagijatom da ga netko smijeni ili da on podnese ostavku?
“I jedno i drugo je prihvatljivo. Prihvatljivije bi bilo da sam, ali ako ne, onda bi ga premijer morao smijeniti jer je nemoguće da osoba s takvom ljagom bude ministar znanosti i obrazovanja.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
