Dalibor Martinis u četvrtak je u garaži Muzeja suvremene umjetnosti "izložio" svoju umjetnost, što nije mogao bez vatrogasaca. Zapalio je, naime, naopačke postavljen Yugo 45 i pustio ga da izgori.
Evo kako je ovaj nesvakodnevni umjetniki čin, nazvan “Vječna vatra gnjeva” objašnjen od strane MSU-a:
“Gnjev i nemoć zakinutih i potlačenih zajednica u posljednjih su nekoliko desetljeća pronašli stanovit ispušni ventil diljem globaliziranog svijeta u akciji paljenja automobila, moćnog statusa privilegiranih klasa.
VEZANE VIJESTI
Dugogodišnji projekt „Vječna vatra gnjeva“ Dalibora Martinisa komemorira, arhivira i ponovno ustoličuje čin pobune koji se na rubovima velikih gradova zbiva neredovito, a učestalo, iskazujući se u pravilu paležom automobila. Analizirajući njihovu brojnost, lokacije i učestalost od Berlina do Karachija, Dalibor Martinis smatra da je riječ o možda najznakovitijim iskazima složenosti opće političke situacije suvremenog svijeta.
I dok su s jedne strane pojmovi „radikalno“ i „pobuna“ posljednjih godina zadobili nepodnošljivi okus trivijalnih svakodnevnih vijesti, izmještanjem akcije paljenja automobila u „vlastitom dvorištu“, ovdje pred našim očima, Martinis promišlja različite momente i aspekte revolucionarnih i buntovničkih akcija koji govore o dubokoj transformaciji svijeta koji još nije zadobio konačni oblik.
Martinis nizom akcija „Vječna vatra gnjeva“ izvodi „dvostruko izmještanje“. Prvo je preseljenje umjetničkog čina u sferu dovoljno stvarnu da je neupućeni promatrač može percipirati kao realnu prijetnju. No istodobno, postoji i mogućnost da upućeni gledatelj, promatrajući goreći automobil u Parizu ili Berlinu, prihvaća gnjev vatre autentične pobune kao još jedan u nizu umjetničkih akcija. Upravo je taj trenutak prožimanja stvarnog života i umjetničkog konteksta važan Martinisu jer dokazuje da definicije, granice i naša uvjerenja više ne počivaju na čvrstim temeljima.
Akcija „Vječna vatra gnjeva“ je posljednjih godina izvedena u Ljubljani, Grazu, Labinu, Subotici i Dubrovniku. Spaljeni automobil postat će dio izložbe Dalibora Martinisa „Data Recovery 1969 – 2077“ koja se otvara 6. 12. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
