O poreznoj reformi, izmjenama Zakona, Poreznom USKOK-u i unutarstranačkim izborima u SDP-u u Temi dana razgovarali smo s bivšim SDP-ovim ministrom financija, Borisom Lalovcem.
Vi ste porezni Uskok postavili kao samostalni sektor koji je u manje od dvije godine djelovanja uspio razotkriti financijske malverzacije “teške” više od milijardu kuna. Što kažete na to da se taj Porezni USKOK navodno jača, ali je stavljen u okvire Porezne uprave? Je li moguća neovisnost?
VEZANE VIJESTI
Bitno je reći da smo, kad smo krenuli s radom prije godinu i pol – dvije, tražili najbolju moguću svjetsku praksu. Moj posjet SAD-u i Njemačkoj, posjet kolega Europskoj komisiji upravo su iznjedrili najbolja rješenja kako jest u svjetskoj praksi. Uzeli su najbolje kandidate, koji su morali proći projne stručne i sigurnosne promjene, prošli su najbolju edukciju i dobili su potpunu neovisnost i samostalnost u radu. Odabrani su najbolji od najbolji, kako bi ostali neovisni i odgovaraju samo ministru, kako se nitko ne bi mogao miješati u njihov posao.
Koji bi mogli biti razlozi za ovu izmjenu?
Nitko nije čuo ozbiljan razlog. Čim su došli na vlast, to je bilo prvo pitanje. Prvo su rekli da će ukidati, a sad i kroz poreznu reformu. Ne znam kome smeta, znam da su napravili dobar posao. Ovo je vrsta političkog pritiska na ljude koji tu rade.
Što će se dogoditi sa poslovima? Šef Poreznog USKOK-a, Paulino Lonza, kaže da trenutačno nadziru dvjestotinjak osoba i sumnja se da “peru” oko milijardu kuna?
Ja nikad nisam sudjelovao u tome koliko rade niti što rade, nego mogu dati opće podatke i mislim da su tu pokazali razliku od onoga što je radila Porezna uprava. Uglavnom se bavimo međunarodnim prijevarama, zato ti iznosi i jesu visoki. Oni kontroliraju i sam sustav Porezne uprave. Teško da to tijelo samo sebe može kontrolirati, a kad su izdvojeni, onda mogu kontrolirati pogoduje li tko iz Porezne uprave kome. Kod nekih slučajeva se pokazalo da su krtice bile upravo unutar Porezne uprave.
Mislite li da će biti kadrovskih promjena?
Vjerojatno. Nije problem, neka stave kadrove koje žele, možda taj ured treba staviti pod Ured premijera, jer će imati veću snagu, ali nijedan političar se neće usuditi direktno ih pitati što rade. Kad se spuste na ovako niske razine, pod Poreznu upravu, vrlo brzo ih voda poklopi. Kolege iz Mosta podržavam, jer su rekli da žele ostaviti ovako kako jest. Most se izgleda opet pojavljuje kao jedan glas razuma.
Upozorili ste kako se u sklopu porezne reforme daje ekskluzivno pravo bankama da mogu jednokratno otpisati sve svoje loše plasmane gomilane kroz godine, a da taj teret ide na teret državnog proračuna. Smatrate da je to svojevrsni ustupak s obzirom na ‘slučaj švicarac’?
Ja sam to iznio na press konferenciji, gdje nitko nije o tome pisao. Radi se o silnim milijardama. Bankari su to i od mene tražili, ali mi nije palo na pamet to im dopustiti. Banke će silne milijarde očistiti iz svojih knjiga, prodat će ta potraživanja, dobit će porezno priznate rashode, još će zaraditi od prodaje potraživanja i banke su duplo zaradile. Građani neće dobiti otpis. Postavlja se pitanje gdje će se stati.
Koliko će to državu koštati?
Nenaplativa potraživanja iznose oko 40 milijardi kuna. Koliko će banke toga dobiti, ne znam.
Bi li to moglo pokrenuti lančanu reakciju?
Dali su malim poduzetnicima do tri milijuna kuna, kakvih firmi i nema baš u Hrvatskoj. Ili je to HEP, komunalna poduzeća, HRT ili velike tvrtke. Bilo bi dobro da, ukoliko daju bankama, mogli bi dati i njima, da otpišu dugove građanima. Oni su stavli velike banke i sitne poduzetnike koji imaju nekoliko stotina tisuća potpisa i rekli su da su dali svima. Nisu dali svima.
Porezna reforma je izrazito stručan posao. Bavili su se s njome stručni timovi. Ministar je nekoliko puta naglašavao da je reforma cjelovita. No naravno da se njome u javnosti bave svi i naravno da se promatra parcijalno. Pa i politički. Sad vi ste i stručni i politički, koju ocjenu biste dali prijedlogu reforme? Hoće li proći? I partneri su imali zamjerki.
Ja vjerujem da će to proći, ali ne radi se o poreznoj reformi. Odustalo se od smanjenja opće stope PDV-a. Mi smo rekli da bismo smanjivali PDV na određenu košaricu prehrambenih proizvoda. Ovdje se ne dira košarica, nego su krenuli u smanjenje opće stope PDV-a, pa nisu smanjili. Na kraju ništa od toga. Bitno da se obeća što god, dođete na vlast i onda radite što hoćete. Ne znam kad će doći taj dio da se kažnjava neispunjeno obećanje. Stručni tim je radio na poreznoj reformi, a onda je isti taj stručni tim govorio da ćemo 2017. godine bankrotirati i da se ne smiju dirati porezi. Nama još nije prošao onaj dio krize, još uvijek se zavaravamo. Od porezne reforme uvest će se porez na nekretnine, dogodit će se ukidanje određenog Poreznog USKOK-a i promjena poreznih razreda, što sam javno podržao.
Ima li što dobro u poreznoj reformi?
Svakako mislim da je rasterećenje dohotka dobra stvar, oporezivanje različitih razreda. Dobro je govoriti o dohotku i njegovu rasterećenju. Uvijek treba biti neke kritike i argumenata, u konačnici će se to usvojiti u Saboru. Kritika koja je bila da se ne dira najniža stopa PDV-a na kraju je urodila plodom. Imamo različita mišljenja, ali želimo dobro Hrvatskoj. Uz konstruktivne kritike se može doći do najbolje porezne reforme i onda će svakako to svi podržati.
Očekivano, Vlada ima puno pritisaka oko prijedloga porezne reforme, najglasniji su ugostitelji, a čak su bile i neslužbene najave da Most želi odgodu. Ministar Marić izrazio je uvjerenje da će uspjeti proći s cijelom reformom. Kako se vama čini? Česte su usporedbe stopa drugih mediteranskih zemalja. Bi li se trebalo naći kompromisno rješenje jeste li sigurni da ne bi trebalo uzeti ugostiteljima?
Kad smo išli na smanjivanje te stope bio je ciklus da se okrene trend u turizmu i ugostiteljstvu. Oni su rasli po duplo većim stopama više nego gospodarstvo, vukli su čitavo gospodarstvo. Mi u Hrvatskoj moramo prodavati ne samo smještaj, nego i proizvode. Govorimo o košarici proizvoda koja se mogla prodavati u restoranima tijekom ljeta, jer najviše zapošljavaju. U cjelokupnoj reformi ispada da su jedini, koji su platili dio reforme, bili ugostitelji. Zapravo se u konačnici ništa nije napravilo.
Još tjedan dana vas očekuje u kampanji za unutarstranačke izbore za predsjednika SDP-a. Šef ste unutarstranačke kampanje Orsata Miljenića. Zašto se vi niste kandidirali?
Nemam tih ambicija.
Orsat prema projekcijama nije među prva dva, tri kandidata. Koga ćete podržati u drugom krugu?
Iskreno se nadam da će kolega Miljenić ući u drugi krug. Odradili smo puno po terenu, jako dobro su reagirali članovi. Kolega Miljenić jako je kvalitetan kandidat. Brojni su njegovi dobri učinci. Vidjet ćemo hoće li percepcija među biračima prepoznati njegov rad. Nadam se da će ući u drugi krug. Vidjet ćemo što će biti.
Hoćete li biti spremni za lokalne izbore?
Neće biti baš lako, pogotovo će za novog predsjednika biti puno posla. Treba iznjedriti dobrog kandidata za Zagreb i Split. To će biti prvi test za novoga predsjednika. Mislim da što prije treba završiti unutarstranačku kampanju, a lokalni izbori će biti test potpore birača.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
