Ministar zdravstva Milan Kujundžić gostovo je u Novom danu gdje je komentirao stanje u zdravstvu, kao i svoje buduće poteze koje će povući kako bi se stanje u resoru popravilo.
VEZANE VIJESTI
Jeste li napravili analizu zdravstvenog sustava i što ona pokazuje?
“Analiza nije gotova, to je kompleksan sustav, ali dobar dio rezultata je pristigao. Spoznaja je u glavnome smislu, da je pružanje zdravstvenih usluga na jednoj zavidnoj razini bez većih primjedbi. Pokazuje da postoje radilišta na kojima bi se moglo više i različito raditi. Financijsko poslovanje u prosjeku pokazuje da većini ustanova manjka 10-ak posto proračuna.”
Koliki je u ovom trenutku minus u financijskom sutavu?
“Ukupni minus je oko 3,7 milijardi kuna, a na godišnjoj razini isnosi oko milijardu i pol.”
Kada govorimo o rebalansu ministra financija, hoće li zdravstvo mijenjati svoj proračun. Hoće li vam trebati dodatna sredstva da bi sustav bio održiv?
“Sustav mora funkcionirati. Bez koje čega možemo funkcionirati, ali bez zdravstva ne bismo mogli. Bila bi sreća kada bi država mogla ispoštovati svoje obveze, ali očito zbog manjka novca u ovom trenutku država nam ne isplaćuje oko dvije milijarde kuna. Da se obveze mogu poštovati zdravstvo bi moglo poslovati oko pozitivne nule. Bit će teško jer u svijetu zdravstvo godišnje poskupi 5 do 8 posto.”
Jeste li razgovarali s ministrom financija Zdravkom Marićem?
“Razgovarali smo, to su početni razgovori i tražit će se rješenja u ovom trenutku. Nema nitko čarobno rješenje. Pred nama je problem koji moramo rješavati.”
Intenzivno obilazite zdravstvene ustanove, kako ćete riješiti pitanje zastarjele opreme u nekim ustanovama?
“Bio sam u Karlovcu, u Splitu prekjučer. Kada je riječ o Karlovcu i Splitu definicija je sljedeća: stanje je kao i u drugim bolnicama, dio opreme je zastario i treba ga poboljšati. Dio je već dogovoren, dio će, nadam se, doći iz EU fondova, dio ćemo morati osigurati mi sami. Zdravstvo je kao rijeka, to stalno mora teći.”
Obećali ste sustav jedinstvene nabave. Kada bi on mogao funkcionirati?
“U 20-ak dana to još nisam mogao, ali smo načelno svi suglasni, da pokušamo što jeftinije dobiti potrošni materijal i lijekove. S te strane ne bi trebalo biti većih problema. Što se tiče bolnica u državnom vlasništvo nema problema, a vjerujem da će se pridružiti i dobar dio gradskih i županijskih bolnica.”
Jeste li zadovoljni poreznom reformom? Na kraju se odustalo od povećanja PDV-a na ortopedska pomagala i lijekove.
“Naravno da sam zadovoljan i mislim da je to zadovoljstvo obostrano – i Vlade i građana. Mi smo krajnji korisnik, u zdravstvu nema vraćanja PDV-a. To bi direktno bilo 7 posto poskupljenja što bi bilo jako, jako puno. Ministar i premijer su na kraju odustali od toga.”
Za iduću godinu, koji su predviđeni okviri i kako riješiti problem financiranja, održivosti sustava, prije svega državnih bolnica? Postoji li način da se radi bolje i efikasnije?
“Uvijek se može raditi bolje i efikasnije. S upravama bolnica i šefovima klinika treba obaviti izravne komunikacije, izravne kontrole i izravno popravljanje sustava. Već sada radimo analize po programima gdje se vidi da neki rade puno, a ima prostora na drugim radilištima gdje bi se moglo raditi više.”
Kakvo je stanje u bolnicama, stanje s listama čekanja?
“One su problem medicine diljem svijeta, ali ćemo taj problem pokušati poboljšati s jedne strane s drugačijim upućivanjem pacijenata: jeftinim programom možemo slati SMS pacijentu da je recimo naručen na Rebro za pet dana i da potvrdi dolazak. Nedolasci na zakazane preglede kreću se od 10 do 30 posto. Samo tim jednim potezom vjerujemo da bismo smanjili liste čekanja.
Jeste li zadovoljni sustavom e-uputnica?
“One su, kao i svi suvremeni oblici nešto što je civilizacijski normalno. Svi na početku protiv novog imamo otpor, ali kada to prihvatimo vidimo da je korisno. To je jedan normalan tijek i bit će koristi i od toga.”
Puno je riječi o zakonu o pušenju. Zašto nije usvojen iako je bio pripremljen?
“Mogu samo nagađati, očito je bilo problema sa samim činom što je došlo do prijevremnih izbora, s druge su strane proizvođači tražili odgode. Neovisno o tome, naša je dužnost prema EU uvesti taj zakon. Zakon će biti u Saboru u prvom tromjesečju iduće godine, vjerujem da će to krenuti vrlo brzo.”
Bivši ministar zdravstva, SDP-ov Siniša Varga optužio je da su HDZ i Most pogodovali duhanskom lobiju?
“Ja ne znam zapravo, nisam sklon takvim kvalifikacijama. Ako netko nešto takvo kaže valjda je imao i razloge. Ne ulazim, ali ne vidim da je tu bilo nekog bitnog pogodovanja:”
Je li stvarno Hrvatska pod prijetnjom plaćanja kazni zbog neusvajanja zakona?
“Normalno je u svim zakonima svijeta da postoje odredbe o penalima pa tako i u ovome. Postoji jedno upozrenje nama i još pet članica da moramo ubrzati proces.”
Smatrate li da će biti novih ili nepoznatih dijelova o tom zakonu? Što vi mislite, je li on dobar ili bi ga trebalo doraditi?
“Mislim da je on primjeren ovom povijesnom trenutku. Pušače koji su već ušli u, grubo rečeno, ovisnost o nikotinu teško je odviknuti, ali je smiasao zakona s jedne strane prevenirati mlade i s druge strane zaštititi nepušaće.”
Rekli ste da niste skloni zatvarnju objekata. Treba li potpuno zabraniti pušenje u javnim ustanovama?
“Zatvorena su četiri kafića, ne 20. Žao mi je da se to dogodilo, ali mislim da se ništa strašno nije dogodilo i vjerujem da će se svi držati slova zakona i da će to biti pomak. Moramo biti svjesni da se moramo držati zakona dok se on ne promijeni.”
Treba spriječiti odlazak najboljih, a smjene su normalna stvar
Rekli ste na početku mandata da ćete analizirati mogućnost povećanja plaća liječnika.
“Mislim da ćemo to morati napraviti, s kojom brzinom će ići i kako definitrati vidjet ćemo. Držim na ono što je svugdje u svijetu normalno, a trebalo bi biti i u Hhrvatskoj, jest da oni koji rade više trebaju biti više plaćeni. Potičemo i one koji rade malo jer će oni dobiti istu plaću. Tu navadu treba mijenjati, kod onih koji doživljavaju posao kao samo osam sati i čekanje prvoga u mjesecu.”
Kako ćete voditi dijalog sa strukom?
“Uvijek je dijalog postojao i postojat će. Ne moramo uvijek dijeliti isto mišljenje oko svega. Udruge su sastavni dio i moramo obostrano uzeti odgovornost. Svi smo odgovorni za zdravstveni sustav. Treba ga sačuvati i podizati mu kvaltietu, ali moramo biti svjesni da ćemo s resursima koje imamo teško ćemo moći pratiti sve. Problem koji imamo kad pratimo medicinu je da se mi kroz medije i politiku borimo s problemom financija, a s druge strane ne stižemo ni pohvaliti koje se sve stvari događaju u hrvatskoj medicini, koja prvenstveno zahvaljujući pojedincima uspijeva pratiti razvoj na svjetskoj razini.”
Slažete li se s tvrdnjom HUBOL-a da nam prijeti odlazak velikog broja, posebno najboljih liječnika?
“Nažalost, to je činjenica. Nedostaje ih u svim zemljama EU i to će se povećavati. Oni posežu prema dobrim izvorima, a hrvatski su izvori jako dobri. Hrvati su i kao narod sociološki kompatibilni s civlizacijskim tijekovma EU. Imat ćemo taj problem i njega se najbiše bojim, iskreno govoreći. Ovo što su iz HUBOL-a naglasili da nam sustavi iz Austrije, Irske i drugih zemalja uzimaju najbolje strušnjake. One koji su u naponu snage i koji imaju najvišu razinu snaga i vještina. Ne samo da gubimo u postocima, nego i kvaliteti. Zato moramo poduzimati mjere kako bismo ih stimulirali da ostanu.
Hoće li biti smjena u dijelu bolničkog sustava?
“Život je vječna mijena. Po uvidu u analize trebat će napraviti nova upravna vijeća, ali to ne znači radikalne promjene. To su normalni procesi, težiti boljem.”
Hoćete li iskoristiti svoju poziciju da mijenjate ravnatelje ako ne budu dobra izvješća?
“To je normalno. U svakoj firmi gdje nešto ne valja, popravljate. Zamjene i traženje boljega su normalni procesi u svakome poslu.”
“Moram priznati da ne znam o čemu se radi. Poslodavac ima zakonsku obvezu da jedan dio godišnjeg može prilagoditi djelatnicima, a drugi potrebama ustanove. Sada, kakvo je stanje i zašto se ravnatelj odlučio za takav oblik, moram vidjeti.”
Koja je vaša poruka i pacijentima i bolničkom sustavu za iduću godinu?
“Sustav će funkcionirati. Nikakvih velikih potresa neće biti, a na svima nama je obveza učiniti da sustav bude kvalitetan. A pacijentima poruka da koriste resurse zdravstva prema potrebama, a ne željama jer su resursi ograničeni.”
Vaš prethodnik, Dario Nakić, rekao da je sustav neodrživ bez poksupljenja. On je htio povećati cijenu zdravstvenog osiguranja.
“U ovome trenutku mi ne razmišljamo o tome. A što će nositi vrijeme i trendovi, takav prognozer je teško biti. Mi Hrvati trošimo oko 750 eura po glavi stanovnika na zdravstvo, Slovenija 1500, a ostale zapadne zemlje od 3 prema 6 tisuća. Teško će biti s ovim novcem držati trend koji imamo.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
