'Ekspertna skupina ne želi priznati da je CKR loš uradak'

N1/Ilustracija

Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) raspravljalo je u utorak i o javnoj percepciji rada toga vijeća poglavito u kontekstu rasprave i recenzija o prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme (CKR).

Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo HAZU najmlađe je znanstveno vijeće Akademije i osnovano je u veljači ove godine. Predsjednik toga vijeća je akademik Vladimir Paar, njegovi su članovi predstavnici svih devet razreda Akademije, a u radu sudjeluju i brojni članovi suradnici. Akademik Paar podsjetio je da je to vijeće osnovalo Predsjedništvo HAZU.

Tako se i na raspravi u palači Akademije Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo okupilo u proširenu sastavu, rasprava je bila opsežna i usredotočena na prijedlog CKR-a koji je, za članove toga vijeća, neprihvatljiv i treba ga odbaciti.

Akademik Paar: Informacije u medijima su najvećim dijelom jednostrane

Akademik Paar uvodno se osvrnuo na medijske napise o radu toga vijeća i na njega kao predsjednika vezane uz prijedlog CKR-a, te je napise nazvao “napadima i jednostranim informacijama”. Ustvrdio je da su recenzije znak civiliziranosti društvo, podsjetio je da nedavno predstavljena publikaciji “Prilozi za raspravu o Cjelovitoj kurikularnoj reformi”, kojoj je urednik akademik Vladimir Bermanec, član Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU, objavilo ju je Sveučilište u Zagrebu, a sadrži recenzije više od 80 uglednih znanstvenika, profesora i nastavnika.

Više sudionika u raspravi ocijenilo je kako je riječ o vrijednu prilogu za promjene u školstvu koje su, smatraju, nužne, ali su se i složili s primjedbom akademika Paara kako “mediji ne dopuštaju da do građana dođe drukčije mišljenje o CKR-u osim onoga koje mediji favoriziraju smatrajući CKR ‘veličanstvenim i visokostručnim’, a svaki kritički osvrt na taj prijedlog smatraju nedopustivim”.

Akademik Stanko Popović smatra kako Ekspertna radna skupina za provedbu CKR-a ne želi priznati da je CKR loš uradak. Ocijenio je da se sveobuhvatno unaprjeđenje hrvatskoga školstva ne može ostvariti na osnovi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. Podsjetio je da je taj proces osuvremenjivanja hrvatskoga školstva počeo prije 15 godina, da su tijekom toga razdoblja osmišljeni Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) te Nastavni plan i program (NPiP) na kojima je aktivno radilo 440 učitelja, nastavnika i profesora. HNOS tako sadrži cjelovite predmetne kurikule te nije potrebno opet stvarati predmetne kurikule.

”U CKR-u ima vrlo mnogo termina koji nisu u skladu sa standardnim hrvatskim jezikom”

Osvrnuo se i na prijedlog kurikula povijesti u kojemu, u osmom razredu osnovne škole i četvrtom razredu srednje škole učenici proučavaju fašizam i nacizam, a nema ocjene totalitarnoga komunističkog režima. Akademik Popović spomenuo je da se u prijedlogu toga kurikula na stranicama 87 do 89 navode primjeri tema koje nisu obvezujuće, npr. Stjepan Radić i seljački pokret, Franjo Tuđman i osamostaljivanje Hrvatske, Domovinski rat i Demografska slika Hrvatske od 19. do 21. stoljeća, ne spominje se ni agresija na Republiku Hrvatsku.

Kao fizičar koji se, kako je rekao akademik Popović, bavi i kemijom, upozorio je da u CKR-u ima vrlo mnogo termina koji nisu u skladu sa standardnim hrvatskim jezikom, primjerice nije objašnjena razlika između unutarnje energije i topline, odnosno nije objašnjen osnovni prirodni zakon. Dodao je kako je u nekim rečenicama nejasna uporaba riječi množina, npr. kada se navodi da “doseg reakcija jest množina reakcijskih pretvorbi, dakle broj reakcija izraženih u molovima” (mol =osnovna jedinica za količinu ili množinu tvari) a to, ustvrdio je, prvi put čuje u životu.

Nakon opsežne rasprave, Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo zaključilo je kako HAZU, kao vodeća hrvatska znanstvena i kulturna ustanova, treba donijeti mišljenje o CKR-u.