Premijer Andrej Plenković poručio je kako je njegova ponuda hrvatske pomoći Ukrajini oko mirne reintegracije okupiranih područja dio širih međunarodnih napora u okviru ispunjavanja sporazuma iz Minska i napora međunarodne zajednice oko te zemlje, a izrazio je razočaranje komentarima pojedinih oporbenih političara i medija vezanih uz tu ponudu.
Plenković je prilikom nedavnog posjeta Ukrajini ponudio pomoć Hrvatske temeljem hrvatskog iskustva u reintegraciji hrvatskog Podunavlja, što je izazvalo više negativnih reakcija, kako u Hrvatskoj, tako i iz ministarstva vanjskih poslova Rusije. Hrvatski premijer ističe da je njegov stav i stav Vlade vrlo jasan te navodi da je iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja za Hrvatsku jedno od najvećih vanjskopolitičkih postignuća u proteklih 20 godina.
VEZANE VIJESTI
“Danas 20 godina kasnije, kao zemlja koja dijeli temeljne vrijednosti poštivanja međunarodnog prava, globalnog poretka koji se gradi proteklih 70-ak godina, zemlja koja je imala iskustvo ratne agresije na svoj teritorij, želimo one elemente koji su bili bitni za mirnu reintegraciju – a tu je riječ o uspostavljanju povjerenja, o organizaciji izbora, razminiranju, povratku izbjeglica, prenošenju znanja kako ponovno vratiti financijski i socijalni sustav plaćanja, kako učiniti one napore koji mogu pomoću Ukrajini da mirno reintegrira svoj teritorij – ponuditi kao dio širih međunarodnih napora u okviru ispunjavanja sporazuma iz Minska i napora međunarodne zajednice u Ukrajini, koja je naša prijateljska i bliska zemlja”, rekao je Plenković na konferenciji za novinare.
Naglašava da vlada čvrsto stoji iza te poruke koja je, ističe, ukorijenjena u temeljne vrijednosti i načela vanjske politike za koju će se zalagati. Otklanja kao neutemeljene kritike i dvojbe izrečene u komentarima pojedinih oporbenih političara te pojedinih komentatora u medijima vezano uz njegov posjet i ponudu Ukrajini. “I moram priznati da sam osobno dosta i razočaran pojedinim komentarima koji pokazuju visoki stupanj nerazumijevanja i naše vanjske politike i naše uloge u bitnim globalnim, pa možemo reći i europskim krizama, i mogućnosti Hrvatske da pridonese njihovom rješenju. To je ono što je vrlo jasno i čvrsto i s te strane će politika moje vlade biti i konzistentna i koherentna”, dodao je.
Novinari su ga u kontekstu Ukrajine pitali što je s imenovanjima veleposlanika, pa tako i onoga u Rusiji, gdje Hrvatska veleposlanika nema već više od godinu dana, a Plenković kaže kako se s imenovanjima neće predugo čekati. “Razgovaram s ministrom vanjskih poslova o imenovanjima za niz veleposlanstava. Kada usuglasimo stavove s predsjednicom imenovanja će uslijediti. Na to nećemo čekati predugo, uključujući i Moskvu”, rekao je.
Upitan za komentar izjave predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija da će MOL, ako nije dobrodošao u Hrvatsku, prodati svoje dionice Ine, hrvatski premijer odgovara da su izjavu primili na znanje. Novinare je u tom kontekstu zanimalo razgovara li se u vladi o eventualnom otkupu Ininih dionica, a premijer odgovara kako se radi na tome da se pronađe rješenje koje će biti u interesu Republike Hrvatske.
Vlada, ponovio je, na Inu gleda kao na stratešku naftnu kompaniju, ključnu za hrvatsko gospodarstvo. “Vrlo smo jasno rekli da ćemo nastaviti s arbitražnim procesima, zaštititi interese Hrvatske. Želimo osigurati rješenje koje će Ini omogućiti da bude kvalitetna i u smislu poslovanja i kad je riječ o rezervama nafte i plina i kad je riječ o rafinerijama i kad je riječ o maloprodaji”, kazao je i dodao da hrvatska vlada otvorena pitanja koja postoje između Ine i MOL-a želi odvojiti od širih odnosa između Hrvatske i Mađarske.
Ističe i da žele, kroz dijalog koji se vodi na više razina i uz kvalitetnu koordinaciju svih aktivnosti unutar Hrvatske i svih aktera uključenih u procese oko Ine, imati vrlo jasan široki konsenzus oko daljnjih koraka. “Razgovaramo o nizu mogućnosti koje su pred nama i važne su za budućnost Ine. Radimo na tome da nađemo rješenje koje će biti u interesu Republike Hrvatske”, zaključio je.
Izvijestio je i da se u srijedu u Banskim dvorima sastao s predstavnicima Hrvata u Srbiji, predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Slavenom Bačićem, te zastupnikom u Narodnoj skupštini Srbije i predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Tomislavom Žigmanovim.
Tom je prilikom, kazao je Plenković, još jednom vrlo jasno izrazio stav Hrvatske “o nužnosti poštivanja prava hrvatske manjine u Srbiji na način kako to ova hrvatska vlada u smislu uključenosti radi prema predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj”. “Smatramo da našom aktivnom politikom, osobito kroz rad Ureda za Hrvate izvan Hrvatske , kroz rad Ministarstva vanjskih i europskih poslova i konkretne projekte možemo ojačati njihov položaj i u pogledu zastupljenosti u predstavničkim tijelima, kulturnih prava, obrazovnog sustava, sudjelovanja u medijskom životu i na svaki drugi način”, dodao je premijer.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
