Šesnaest svijeća zapaljeno za 16 drugova, prosinačkih žrtava

Vijesti 21. pro 201608:18 > 10:17
Facebook/Crvena akcija

Božić 1943. godine Zagrepčani su dočekali zavijeni u crno. Građani Zagreba prisjetili su se žrtava 20. prosinca, prvog javnog masovnog vješanja protivnika ustaškog režima, terorističke metode koja je primjenjivana gotovo do samog kraja Drugog svjetskog rata.

U Dubravi je tada javno obješeno 16 taoca, a dva antifašista, Milovan Kovačević i Pio Jurčić, su pobjegla. Među obješenim taocima istaknuto ime bilo je ono Bogdana Ogrizovića koji je bio predsjednik Narodnooslobodilačkog odbora za Zagreb. 

“Bio je to početak zastrašivanja građana Zagreba kad je u 25 javnih vješanja kroz 1944. do veljače 1945. smaknuto 471 obično potpuno nevinih građana koji su bili zatočeni jer se sumnjalo da su pomagali partizane, bili veza za izlazak u šumu ili skupljali pomoć za njih. Do tad su se egzekucije obavljale na skrivenim mjestima van grada: šumi Dotrščina i Rakovom potoku”, navodi Antifašistički Vjesnik na Facebooku.

Oni prenose i fotografiju 16 svijeća zapaljenih ispod spomenika prosinačkim žrtvama, koju je na svom profilu objavila Crvena akcija. U spomen na ubijene drugove u Dubravi, navode oni, na mjestu zločina stoji spomenik kipara Dušana Džamonje, kod kojeg su zapalili 16 svijeća – isto kao što su ih Zagrepčani palili u svojim domovima na Božić 1943.

“Božić 1943. Zagrepčani su dočekali zavijeni u crno. Krajem te godine ustaški režim, nemoćan da stane na kraj Narodnooslobodilačkom pokretu, pojačao je represiju i krenuo s javnim vješanjima patriota. Na današnji dan 1943. ustaše su počinile kukavički zločin objesivši 16 istaknutih antifašista u Dubravi. Ti domoljubi su među Zagrepčanima poznati kao prosinačke žrtve. Povod za taj stravičan događaj bila je diverzantska akcija u selu Sopnica kada je njemački garnizon dignut u zrak”, navode u opisu fotografije.

Navode i kako su se nacističke sluge s razlogom okomile na istaknute ljude u Narodnooslobodilačkim odborima, poput Ogrizovića, jer su oni bili tijela neposredne demokracije od čega strahuju sve buržoaske vlasti.

“Odbori su tijela u kojima široke mase stanovništva imaju učešće u donošenju odluka i rješavanju svih društvenih pitanja. Oni su osnova za rušenje kapitalističkog sustava jer takvom neposrednom organizacijom radnici i eksploatirani zamjenjuju sistem buržoaskog vladanja u interesu manjine novim mehanizmom vladanja u interesu većine. Danas nije dovoljno sjećati se obješenih drugova samo kao boraca protiv fašizma ili ih oplakivati kao nevine žrtve što liberalni falsifikatori čine. Njihova borba i dani životi uloženi su u stvaranje boljeg i pravednijeg društva od ovog današnjeg. Reakcija se okomila na njih jer je njihova borba rušila temelje kapitalističkog sustava koji niti danas nije u stanju zadovoljiti elementarne potrebe čovječanstva. Sjećanje na pale drugove znači ići putem socijalizma kojim su i oni išli, sve ostalo je obmana”, navodi Crvena akcija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.