Bivši ministar financija, Boris Lalovac, gostovao je u Novom danu.
Postoji li u ovom trenutku uopće plan kojim bi Vlada mogla otkupiti većinski paket Ine od MOL-a?
Nažalost, čuli smo najavu premijera kupit ćemo i onda su se na 5 – 6 dana u potpunosti povukli. Nitko ne govori jasno kako, s kojim novcem, koja je strategija, hoće li biti u vlastništvu države ili ćemo tražiti strateškog partnera. Informacija je uzburkala javnost i cijenu dionica. Postavlja se pitanje kolika će biti konačna cijena. Ovo mi se više čini kao nekakav spin ili kontrainformacija toga da smo izgubili arbitražu, ali ništa se nije dogodilo, ništa se nije promijenilo, jer država zadnjih pet, šest godina nije upravljala Inom. Moramo vidjeti, s obzirom da je vrlo složena financijska situacija, vrlo je loše iskomunicirana vijest. Svi su građani emotivno vezani za Inu, kao i radnici i zato što znamo da se ne proizvodi u Ini, postala je trgovačka kompanija. Proizvodnja, koja se trebala dizati u Hrvatskoj u zadnjih 10 godina nije se dogodila. U 25 godina hrvatske države nije se dogodilo da mi ponovno nešto otkupljujemo. Postavlja se pitanje zašto su se tada oglasili, ako se tehnički ništa nije promijenilo, jer zadnjih 5-6 godina Hrvatska nije upravljala Inom. Ovo što se događa u medijima ide samo u korist MOL-a, cijena ide gore, u komotnoj su poziciju zato što mogu i ne moraju prodati i prodaja Ine ide isključivo njima u korist, jer su u poziciji da mogu ucjenjivati Vladu Republike Hrvatske da neograničeno dižu premiju.
VEZANE VIJESTI
Može li itko natjerati MOL da proda dionice?
Postavlja se pitanje zašto bi on to radio. Ako se uzme transakcija koja se dogodila ranije, OTP banka, koja je vlasnik MOL-a ulazi još snažnije na hrvatsko tržište. Ona se pojavila nakon što je MOL kupio Inu, i danas postaje oko 11 posto bankarskog tržišta, što znači da OTP ozbiljno planira biti na hrvatskom tržištu, a za to im je potrebna Ina. Po meni, osim što je MOL u situaciji da ima upravljačka prava, oni će u konačnici odlučiti što će, bez obzira što političari pokušavaju pritisnuti tu priču.
U Vladi se razmatra bullet plan, za koji kažu da je razrađivala i vlada Zorana Milanovića. Je li to točno i što bi to značilo?
Ja u tim pregovorima nisam sudjelovao kao ministar financija, niti moji suradnici tada u ministarstvu. Možda je netko drugi vodio pregovore s bankama i stručnjacima oko MOL-a, ali ja u tome nisam sudjelovao. Taj kredit, ako bi se uzimao, pitanje je odakle će se nabaviti taj novac. U Hrvatskoj tog novca nema. Godišnje se kreće oko 50 – 80 milijardi kuna gotovine koja treba samo ministru financija za tekuće obveze. Onda dolaze autoceste koje su došle na naplatu. To je dodatnih 30 milijardi koje moramo naći u tom dijelu. Znamo što se događa u bankarskom sektoru, koji nema novca. Mirovinske fondove možemo zaboraviti, oni imaju i zakonsko ograničenje dokad se mogu koristiti. Uostalom, nitko ne želi da se njihovom mirovinom tako upravlja. Tog novca Hrvatska nema niti u proračunu. Što se tiče inozemstva, ako postoje posebni aranžmani s investicijskim kućama, postavlja se pitanje zašto će vam netko davati novac, ako se ne zna hoće li taj netko uopće prodati to što kupujete. Postavlja se i pitanje kako će se vratiti taj novac. Treba novac za dizanje cjelokupnog biznisa, a cijena nafte je na najnižim razinama. Treba razumno vidjeti kakva je budućnost. Jedno su emocije. Moramo biti realni. Znamo što se događa u inozemstvu, u porastu kamatnih stopa. Nema više jeftinoga novca. Najave su da će cijena novca rasti, a ovu transkciju se ne može napraviti u 10-15 dana, nego u godinu – dvije.
Je li moguće napraviti transakciju bez dodatnog zaduživanja države?
Teško. Netko će tražiti nekakav kolateral. Inine rafinerije nisu modernizirane, neće stvarati dodatnu vrijednost. MOL je od njih stvorio trgovačku komapniju i postavlja se pitanje zašto bismo uopće kupovali trgovačko društvo. Ako je želimo dokapitalizirati, a moramo, ne možemo to raditi bez Europske komisije, jer se radi o državnoj potpori.
Je li moguće išta napraviti bez potpore Europske komisije?
Sigurno će ih se nešto pitati, ali postavlja se pitanje koliko država može stavljati dodatni novac za dokapitalizaciju. Što ako Komisija to ne odobri? Što ćemo napraviti? Kupiti nešto po visokoj cijeni, što se ne može dokapitalizirati, a onda dođe i Europska komisija i naredi da se to mora prodati. Ovdje treba spustiti loptu, vidjeti s MOL-om koji su njihovi planovi. Sve ishitrene odluke idu samo u korist MOL-a.
N1 je iz Vlade i HDZ-a saznao da se preko posrednika pokušava uključti Inina naftna polja u Siriji, a spominje se i prodaja sredstava. Je li moguće tu izvući potrebnih 10 do 15 milijardi i je li to moguće provesti, obzirom da su ta polja vlasništvo Ine?
Vrlo je komplicirana ta transakcija, jer su tamo ratni sukobi. Po meni, kao kolateral i pozadinska transakcija, Vlada će tražiti pozadinskoga savjetnika. Upravo se s autocestama događa upravo to, moramo refinancirati preko 30 milijardi kuna. A sljedeće, tražimo savjetnika da autoceste restrukturiraju, imamo puno dugova, a sad je došao još jedan. Izgleda presmiješno kad govorimo o silnim milijardama, a kad vidimo kapacitete Hrvatske, koja nema taj novac.
Bi li ovakve transakcije značile da bi cijene nafte bile iznad 11 kuna i da bi u konačnici zbog svega bili opterećeni građani?
Postavlja se pitanje koliko to košta, kad se maknu emocije, jedino pitanje koje ostaje jest koliko to košta. Ako ćete dati toliki silan novac, ako ćete se zadužiti, Ina to mora prevaliti u konačnici na krajnjeg potrošača. Prošlo je vrijeme gdje se vodila socijalna politika putem niskih cijena energenata prema građanima. To su prošla vremena. Ovo je vrlo složena financijska konstrukcija. To se sve treba staviti na papir, ovdje ima 15-20 vrlo teških pitanja na koja nemamo odgovore.
Jesu li točne projekcije da se sve može usporediti s 2007. ili 2008. godine, kad je BDP bio visok, a i gospodarstvo na dobrim granama?
Tih godina imali smo model ekonomskog rasta koji se temeljio na potrošnji. Država taj sustav više nema. Ako znamo da je udio Ine 5-6 posto BDP-a, imamo vrlo krhak ekonomski rast. Sa svim smo se susjedima posvađali, a mi smo rekli da će nam jedino izvoz zatvarati tu bilancu. Vrlo je komplicirana situacija i Vlada sigurno neće moći u 2017. godini sve to provesti. Bit će pred vrlo teškim pitanjima i donošenjima odluka.
Postavlja se i pitanje hoće li se iduće godine nastaviti rast BDP-a, projekcija je 3,1 posto. Vjerujete li u to?
Temelji se na uvozu, što smatramo da je loša politika. Znamo da su brojni projekti pred završetkom, počevši od zračnih luka, mosta za Čiovo i ostalih. Pelješki most nije još započet, pa se njega ne može računati, ali više nema projekta koji bi se mogao otvoriti, a o čemu je uvelike ovisio rast BDP-a. Pitanje je i kakve su narudžbe brodova, proizvodnja Končara, proizvodnja u Ini. Vrlo snažno to utječe na BDP, jer nemamo tako snažnu ekonomiju da jedna karika ukoliko postane klimava, možemo dalje nastaviti. Može doći i do eksplozije deficita, jer država naprosto nema novca za sve.
Trebaju li građani biti zabrinuti zbog rasta kamatnih stopa? I guverner HNB-a, Boris Vujčić, to je najavio.
On je rekao da je prestala era jefitnih stopa, a ja se pitam kad su hrvatski građani uopće imali jeftine stope. Više smo puta upozoravali. Sad kad raste EURIBOR kaže da će platiti građani, a kad je padao, svu maržu su zadržavale banke. Stvara se nervoza gdje građani nisu osjetili niže kamatne stope. Bez obzira na sve to smatramo da ne bi trebalo stvarati od toga paniku, jer banke imaju silne milijarde dobiti, pa ako se dogodi rast, imaju rezervu da neće morati posezati u džepove građana kako bi to nadoknadile.
Kako vidite odluku Ustavnog suda o vraćanju odluke o valutnoj klauzuli na Vrhovni sud?
Jedino ako i izvršna i sudska i zakonodavna vlast budu na strani građana i potrošača, iammo šansu riješiti stvar. Mislim da je pozitivno da svi budemo na istoj strani po tom pitanju.
Je li točno da je SDP u financijskoj krizi?
Sigurno kad imate 61 i 38 zastupnika u Saboru ne dobivate isti iznos iz proračuna. Ja se nadam da će brzo novo vodstvo dovesti punu financijsku kontrolu, ali da ćemo biti skromni, to sigurno. Treba pitati poslovnog direktora kako će to riješiti, ali sigurno će se morati skromnije upravljati sredstvima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
