Akademik Stevo Kolundžić iz Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU-a smatra kako je pravi trenutak da Hrvatska otkupi INA-ine dionice od MOL-a. Međutim, nije siguran da će Hrvatska politički i stručno znati upravljati naftnim divom.
Dok ekonomisti smatraju kako je otkup INA-inih dionica od MOL-a loš potez, napominjući kako će Hrvatska time povećati javni dug, ali i otkupiti kompaniju čiji biznis – nafta, postaje stvar prošlosti, energetičari vjeruju kako je pravo vrijeme da Hrvatska vrati INA-u u svoje ruke.
VEZANE VIJESTI
“Pravi je trenutak za otkup dionica jer je cijena barela toliko pala da naftne kompanije gube na svojoj vrijednosti. Ukoliko MOL zaista želi izaći, bit će spreman na ‘popust’ Vladi, a u idućoj se već godini očekuje rast cijene barela na oko 65 dolara, što znači da će opet rasti i vrijednost INA-e”, rekao je za Novi listakademik Stevo Kolundžić iz Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU-a.
Međutim, dodaje kako je ‘pitanje za milijun dolara je li Hrvatska dorasla i političkom i stručnom vođenju INA-e’.
“S ovakvim političkim strukturama, nismo. Kad se odlučivalo o prodaji prvog paketa od 25 posto INA-inih dionica, govorilo se kako INA ne može vlastitim kapitalom pokriti potrebe svoga rasta. Danas se Ina, dakle i oni koji njome budu u budućnosti upravljali, mora fokusirati na nova istraživanja. Na domaćem kopnu, međutim, velikih potencijala nema, javnost je odbila istraživanja u Jadranu, što znači da nam preostaju istraživanja vani, gdje su, međutim, potencijalna nalazišta u najvećoj mjeri u ratnim zonama. Ako INA ne intenzivira istraživanja i ne poveća svoje rezerve, neće biti dobro”, upozorava Kolundžić.
“Da bi INA opstala, navodi, u istraživanja bi trebala ulagati barem 200 milijuna dolara godišnje, a sadašnja njena ulaganja, ovisno o godini, ne prelaze od sto do dvjesto milijuna kuna. Zato je potrebno da u slučaju otkupa dionica od MOL-a angažiramo vanjske konzultante koje će napraviti prave poteze, jer političke strukture to neće znati”, dodaje akademik.
Reuters je objavio kako prema tržišnoj kapitalizaciji MOL-ov udjel u INA-i vrijedi približno 2,22 milijarde američkih dolara, no kako Novi list doznaje od izvora bliskih Vladi – toliko ne vrijedi ni cijela Ina. Znači li to da će Vlada MOL-u, u tom slučaju, ponuditi najviše 850 milijuna dolara, a MOL navodno traži 1,8 milijardi, vidjet će se u pregovorima.
Novi list navodi kako i drugi stručnjaci upućeni u zbivanja napominju kako financijeri otkupa dionica – banke ili fondovi, sigurno neće dozvoliti da INA-om ubuduće upravljaju političke strukture. To će, kažu, morati biti menadžeri, vjerojatno izvana, koje će postavljati sami financijeri.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.