Odlazak mladih u inozemstvo na rad i školovanje jedan je od najvećih problema s kojima se susreće Hrvatska posljednjih godina. Toliko je eskalirao da je postao jedan od glavnih prioriteta Vlade koja pokušava pronaći učinkovit model kako bi svoje mozgove zadržala u zemlji. No, što je s mladima koji izaberu obrnuti put?
Vinkovčanka Tea Žakula doktorirala je na jednom od najprestižnijh sveučilišta svijeta, Massachusetts Institute of Technology (MIT) u SAD-u, da bi se odlučila stečeno znanje uložiti u svoju domovinu…
Po povratku u Hrvatsku napravila je i korak dalje u svojoj znanstvenoj karijeri te je postala docentica i osnovala Laboratorij za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Logičan korak dalje u njezinom znanstvenom razvoju bio je pokretanje vlastitog istraživačkog tima. Prilika joj se pružila kad je Hrvatska zaklada za znanost objavila natječaj pod nazivom ””Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena”.
Bila je to dobra prilika da Žakula dobije određena sredstva kako bi oformila istraživački tim i kako bi radila na području naprednog upravljanja u zgradama kojim se intenzivno bave najveća svjetska tehnička sveučilišta. Projekt je pripremila, prijavila se, a onda je doživjela razočaranje.
Hrvatska zaklada za znanost odbila je njezin projekt već u prvom krugu vrednovanja s objašnjenjima koja njoj, kao mladoj znanstvenici, nikako nisu bila prihvatljiva.
”Projekt je odbijen u prvom krugu vrednovanja i to iz tri razloga. Ne bih sad ulazila u sve detalje, ali nevjerojatno mi je kad se tvrdi da za voditeljicu projekta nemam dovoljno usavršavanja s obzirom da sam pet godna bila na najboljem svjetskom sveučilištu gdje sam završila znanstveni magisterij i doktorat”, priča nam Žakula.
Drugi razlog koji je naveden u odbijenici navodi kako joj za voditeljicu projekta nedostaju aktivnosti poput članstava u uređivačkim odborima časopisa te organizacija i vođenje kongresa. Žakula i ovu tezu odlučno opovrgava.
”Ne znam mnogo mladih docenata koji su u uređivačkim odborima časopisa i koji vode kongrese. To je jedan argument kojim se zanemaruju vrlo vrijedni rezultati koje sam ostvarila. Sudjelovala sam u nastavi u SAD-u kao asistentica i predavačica na dva vrlo cijenjena sveučilišta, objavljujem u međunarodnim časopisima najviše kategorije (Q1), dobitnica sam mnogih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, osnovala sam svoj labaratorij nakon povratka u Hrvatsku, u uglednoj međunarodnoj organizaciji ASHRAE sam članica tehničkog odbora za pametne mreže, i tako dalje. A oni izdvajaju činjenicu da nisam voditeljica kongresa i nisam u uređivačkim odborima časopisa”, rekla nam je mlada znanstvenica.
U Zakladi za znanost nesuvislo su, prema njezinom mišljenu, protumačili i rezultate prijavljenog projekta.
”Povjerenstvo navodi suludu izjavu da su rezultat mog projekta samo brojna izvješća, što je netočno jer se jasno vidi da su rezultat vrlo vrijedni računalni algoritimi te pilot projekti za napredno upravljanje zgradama. Teško je danas dobiti da vam netko osigura zgrade za provođenje eksperimentalnih mjerenja, a to je upravo u ovom projektu moguće”.
Žakula objašnjava kako je izviješće o aktivnostima i rezultatima sasvim uobičajen način obavještavanja koje osigurava održivost rezultata istraživanja.
”To što HRZZ tvrdi da su rezultat istraživanja samo izvješća je za mene istovjetno tome da se kaže kako je rezultat jednog doktorskog istaživanja samo doktorska disertacija”.
Pisala žalbu pa ju šokirao odgovor
Ono što joj je najviše zasmetalo je posljednja točka kojom se obrazlažu razlozi za odbijanje njezinog projekta. Naime HRZZ joj je praktično kao otegotnu okolnost uzeo činjenicu da se na predloženom projektu htjela povezati s nekim od najuglednijih svjetskih sveučilišta, među kojima je i MIT.
”Njihov treći argument je da se prilikom osnivanja istraživačke skupine nisam povezala s drugim institucijama što nije istina jer ja na tom projektu imam suradnju sa stručnjacima s MIT-a, sveučilišta Masdar Institute of Science and Technology u Abu Dhabiju i uglednog američkog instituta Lawrence Berkeley National Laboratory (LBNL).”
Kako kaže, na ovom projektu trebao je raditi i jedan MIT-ev profesor koji je kao NASA-in konzultant radio na otkrivanju uzroka pada space shuttlea Columbia, ali do te suradnje neće doći jer HRZZ inzistira da se uspostavi suradnja s domaćim institucijama.
”Ne samo da nigdje u pozivu HRZZ-a nije pisalo da se moram povezati s domaćim institucijama, nego bi to bilo protivno glavnom cilju Zaklade koja je objavljena na njihovim web stranicama, a to je da Zaklada promovira izvrsnost i međunardono povezivanje s drugim institucijama”, razočarano priča Žakula.
Ipak, unatoč odbijenici i razočaranju, nije odmah odustala od borbe za svoj marljivo pripremani projekt. Na obrazloženje Hrvatske zaklade za znanost pisala je žalbu u kojoj je pobila sve argumente zbog kojih je njezin projekt odbijen. A onda novi šok. Na žalbu joj je stigao odgovor upavnog odbora HRZZ-a u kojem je dodan i četvrti razlog zbog kojeg njezin projekt nije prošao evaluaciju. U njezinu slobodnom tumačenju iz HRZZ-a su joj neizravno poručili da je premlada i da ne može ni teoretski imati iskustva u vođenju doktoranada. Žakula se ni s ovom tvrdnjom ne slaže i odlučno ju pobija.
”Kada postajete u docent, onda ne samo da ste sposobni voditi doktorande po svim hrvatskim pravilnicima, već ste za napredovanje u više zvanje dužni dokazati da ste uspješno vodili doktorande. Nije Hrvatska zaklada za znanost pozvana procjenjivati jesam li sposobna ili ne. Ako i nemam iskustva, onda bi upravo Zaklada trebala biti ta koja mlade potiče da krenu s takvim projektima, a ne tražiti da vodim europske projkete pa da će tek onda oni procijeniti da sam dovoljno dobra za njih”.
”Govore da sam premlada i nesposobna”
Zasmetao joj je i ”dobronamjerni savjet” kojeg je dobila u odgovoru na žalbu, a to je da bi se trebala više povezivati s domaćim institucijama.
”Ne samo da mi govore da sam premlada i nesposobna da vodim doktorande nego mi govore da u trenutku kada Sveučilište ne kotira baš sjajno na svjetskim ljestvicama, oni predlažu da se povezujem s domaćim fakultetima a ne s MIT-om”.
Mlada znanstvenica objašnjava kao je doista nevjerojatno da je dobila ovakvo obrazloženje jer mnoga svjetska sveučilišta, koja kotiraju daleko bolje od domaćih, ulažu znatna financijska sredstva kako bi ostvarila bilo kakvu suradnju s MIT-om i sličnim vrhunskim svjetskim sveučilištima.
” Ovakav način odbijanja je velika pljuska domaćem sveučilištu koje je moglo besplatno dobiti ono za što se drugi jako bore. Za mene taj cijeli paket nelogičosti iz Zaklade bio povod da javno istupim”.
Vrijednost projekta za koji se prijavila u HRZZ iznosio je oko 900 tisuća kuna, a na njemu bi se zaposlila dva nova doktoranda te ostvarila suradnja tri docenata s FSB-a, profesora s MIT-a, profesora iz Abu Dhabija i istraživača s LBNL-a. Cjelokupni iznos uložio bi se na opremu i istraživanje.
”U području naprednog upravljanja zgradama, koji ima veliki potencijal za komercijalizaciju, ima vrlo malo iskustava na realnim zgradama. Cilj je pokazati na pilot-projektima kako se naprednim upravljanjem mogu napraviti znatne uštede, što je izrazito kompleksno s obzirom da morate eksperimentirati na stvarnoj zgradi sa stvarnim korisnicima. Mi smo to sada imali priliku ostvariti, što je unikatan primjer u svijetu. To je i jedan od razloga zašto su kolege iz inozemstva bile jako zaniteresirane za priključivanje na projekt. Naravno, HRZZ objavljuje projekte tijekom čitave godine i da sam dobila suvisle odgovore ja bih to shvatila kao dobronamjernu kritiku te se prijavila na idući poziv. Međutim, njihova obrazloženja znače da niti ja, niti itko tko je postao docent nemamo šanse dobiti projekt. Ako HRZZ, kao trenutno jedini domaći izvor financiranja većih znanstvenih projekata, neće pomoći mladim znanstvenicima da započnu svoje istraživačke grupe i ostanu u Hrvatskoj, onda je moje pitanje tko hoće? HRZZ-u je direkto nadležan Sabor te se planiram žaliti njima i Ministarstvu znanosti kako bi ukazala na ozbiljne probleme i nelogičnosti u radu Zaklade, zaključuje Žakula.
Izvorni dokumenti kojima se odbija prijavljeni projekt:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
