Gost na N1 televiziji bio je povjesničar Tvrtko Jakovina. On je kritizirao vlast zbog toga što nije, po njegovom mišljenju, na očekivan i dobar način odala počast žrtvama holokausta povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.
Prvi put Sabor nije posebnim programom obilježio Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Govor bi ranije držao predsjednik Sabora, predsjednica, premijer… Željko Reiner je takvu sjedicu vodio i lani.
“Ja sam razgovarao s dvije ambasadorice zemalja koje su imale najviše stradalnika. Nisu znale što se događa, očekivale su sjednicu Sabora kao što je to bilo uobičajeno. Tako da bih ja nadodao niz koji je Glavašević spomenuo – to je neodržavanje onoga što se uvijek događalo u Saboru. Jučer je bilo središnje obilježavanje Dana sjećanja u Koprivnici na kojega nitko iz ministarstva, nitko ni iz Ureda predsjednice nije došao jer se savjetnica za holokaust ispričala da je u New Yorku. To je stav ove vjerodostojne Vlade”, kritičan je Jakovina.
VEZANE VIJESTI
Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokaustu ove je godine bojkotirati odlučila Koordinacija židovskih općina i to zbog veličanja ustaštva u Hrvatskoj. Jakovina smatra da je ovo prva konkretna akcija.
“Bojkot je jedna stvar, ali Hrvatska ne obilježava taj dan samo radi preživjelih žrtava holokausta i židovskih zajednica, nego to moramo činiti zbog većine građana. Bojkot je logičan jer osim židovskih zajednica nitko nije učinio nešto stvarno, neku akciju koja je bila ovako vidljiva. To je bilo primijećeno i dan prije premijerovog odlaska u Izrael”, kazao je Jakovina.
Premijer Andrej Plenković izjavio je da ga prilikom posjeta Izraelu nitko nije pitao za sporne ploče HOS-a s ustaškim pozdravom Za dom spremni, no Jakovina tvrdi drugačije:
“Koliko sam ja čuo, u Yad Vashemu su ga pitali za ploče. Ne znam što je točno rekao, ali su ga pitali. Možda ne bi bilo loše da to što je rekao tamo ponovi u Hrvatskoj.”
Jakovina kaže da je to ipak bio državnički posjet državi Izrael koja 2017. ima neke druge probleme i prioritete, ali…
“Hrvatska je postavila politiku da se na normalan način odnosi prema holokaustu, ali s tim pločama to neće biti moguće. Premijer je rekao da su te ploče spomenik poginulim braniteljima. Ja bih njega pitao je li Hrvatsku oslobađala Hrvatska vojska ili paravojne grupacije. To bih ga pitao da sam u Hrvatskoj vojsci”, kritičan je Jakovina.
Holokaust u Hrvatskoj
Na prostoru Nezavisne Države Hrvatske židovska je zajednica, u usporedbi s drugim zemljama, bila relativno mala – oko 40 tisuća ljudi.
“Doduše kad gledate postotak stradalih, on je otprilike jednak onome u Poljskoj i drugim zemljama – preko 80 posto stradalih”, rekao je Jakovina.
Neki su bili u logorima, neki ubijani na poljima, a neki deportirani u druge zemlje Sila osovine.
“Prvi logor, Danica, osnovan je već mjesec dana nakon NDH. Jasenovac je svakako najveći, prije njega Jadovno, koje je možda bilo i najgrublje. Tamo praktički nije bilo logora, nego se ubijalo ljude odmah na različite načine. Neki su pak bili transportirani u Auschwitz. NDH je plaćala 15 maraka za svakog deportiranog židova”, objašnjava Jakovina.
Nažalost, o broju stradalih u Jasenovcu još uvijek nema dogovora ni suglasnosti među povjesničarima pa tako ni u društvu.
“Jasenovac je vjerojatno najveće stratište Hrvata na jednom mjestu. No o njima se ne govori, ne vodi briga. On je prije svega bio stratiše Srba jer ih je NDH prije svega imala kao glavni fokus. Broj stradalih je u Jugoslaviji bio prenapuhivan do nesrazmjera. On je danas uravnotežen, kreće se nešto iznad 80, 86 tisuća i neće više puno rasti, no to ne umanjuje strahotu”, veli Jakovina koji kao problem u Hrvatskoj ističe stalnu relativizaciju:
“Došli smo do toga da imate u javnom prostoru, u školama predavanja onih koji negiraju ikakve žrtve ili ih svode samo na nekoliko stotina. Ili pričaju da su ljudi u logoru umrli od tifusa ili drugih bolesti. Prije pola godine smo imali nastojanje dekana FER-a i nekih akademika da se Za dom spremni uvrsti kao službeni pozdrav Hrvatske vojske. Taj je zahtjev odbijen, no s pločama koje se ne skidaju pitanje je hoćemo li uskoro imati ponovljeni zahtjev i vratiti kotač u nazad.”
Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću
Nakon afere i javnih pritisaka zbog ploče HOS-a u Jasenovcu premijer Plenković je najavio osnivanje Povjerenstva za suočavanje s prošlošću. Povjerenstva još nema, a nitko u njega nije zvao – povjesničare za 20 stoljeće.
“Nitko me nije kontaktirao. Povijest se ne piše kroz komisije, kroz povjerenstva. Na taj su način radili i u komunizmu. S druge strane, premijer je usporedio zemlje srednjeistočne Europe i probleme koje su oni riješili devedestih, kad je kod nas bio rat. Ja bih postavio pitanje, a premijer to vrlo dobro zna: je li u Poljskoj Lech Wałęsa na istom tonu s Jarosławom Kaczyńskim? Obojica su bili u Solidarnosti, a danas se međusobno tjeraju u zatvor. U Poljskoj nema nikakvih konsenzusa. Pogledajte Mađarsku, uopće nisu spomenuti vođe revolucije 1956. na obljetnici jer su bili komunisti pa ne odgovaraju vladajućoj garnituri. Laž je daje to usuglašeno u zemljama srednjeistočne europe. Komisije je imala Rumunjska, tri izvješća koja se međusobno ne slažu. To će biti sudbina i hrvatskog povjerenstva”, uvjeren je Jakovina.
Ipak, priznaje da je s novom vladom ipak došlo do određene relaksacije, ali i upozorava.
“Mogu razumijeti one koji govore da je premijer pod pritiskom krugova koji su dominirali strankom u kojoj se on neočekivano našao na, ali on ima svu moć da učini nešto. Da želi, on bi mogao nešto napraviti. Bilo bi dobro vidjeti tko bi bio protiv njega. Sasvim sigurno da je došlo do relaksacije, međutim ona koja će staviti fasadu, a nastavit će se politika kakvu smo imali, to neće biti dovboljno i neće biti dobro ni za koga u ovoj zemlji”, zaključio je Jakovina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
