Gost Novog dana bio je ministar zdravstva Milan Kujundžić.
Na početku mandata ste za mnoge odluke najavili da Vam treba vremena za analizu i pripremu. Možete li sada izdvojiti tri prioriteta za održivost zdravstvenog sustava?
“Zapravo, ključna točka ove Vlade je sačuvati dostupnost i kvalitetu zdravstvenog sustava. Na tome ćemo ustrajti i vjerujem da ćemo uspjeti. I ta će kvaliteta biti primjerena svjetskom zdravstvenom trenutku i našim mogućnostima. Drugi prioriteti su brojni, a jedan je sačuvati ljudske resurse što je u ovom trenutku užasno važno. Mnogi traže život i posao u zemljama gdje je to bolje plaćeno. Parcijalno bi trebalo naglasiti da ćemo ustrajati na gradnji jedinstvene dječje bolnice u Zagrebu.”
Koliko ste zadovoljni općom zdravstvenom zaštitom?
“Opetovano sam izricao da je hrvatski zdravstveni sustav na zavidnoj razini. Istina, s brojnim problemima. Pojavom pametnih lijekova i novih tehnologija znanto poskupljuju usluge. Morat ćemo osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu i ranu prevenevecniju, sačuvati mreže hitne službe i sačuvati bolnice… Imamo problema, oprema je značajno dotrajala, no kad se globalno zbroji, Hrvatska ni u kom pogledu ne zaostaje sličnim zemljama, a u nekim segmentima je i u samom svjetkom vrhu.”
Koliko mjesečno košta zdravstveni sustav i koliko nedostaje?
“U ovome trenutku nitko nema egzaktan broj, ali možemo lako izračunati po sljedećem podatku. Ukupni godišnji iznos je oko tri milijarde eura. Nama u prosjeku manjka 5 do 10 posto za održivost sustava. Znači, oko dvije milijarde kuna.”
Hoćete li Vam Vlada dati podršku? Rekli ste kako niste napravili puno. Zbog podrške, loše analize ili jednostavno ne mislite da se u 100 dana može bitno promijeniti stvar?
“Ja sam čovjek koji svaki dan gleda bolesti u oči. Svi koji rabe velike riječi ne razumiju što je medicina. Što se tiče potpore, naravno da imam potporu Vlade. I ja i mi u sustavu moramo imati razumijevanja da su uvom trenutku naše financijske moći takve. Rekao sam bezbroj puta – na nacionalnoj razini moramo otvoriti dijalog, kako osigurati sustav da ne tone, da se razvija. Tu brigu muče i razvijenije zemlje. Mislim da je sustav stabilan, da ima problema, ali da narod ne mora biti zabrinut.”
Zašto nijedna zdravstvena reforma dosad nije uspjela?
“Hrvatima je dosta pojma reformi, vizija i tako dalje. U pojedinim segmentima sve su vlade napravile određene pomake. Velike reforme u sustavu i nije bilo. Trebamo raditi s liječnicima, ali i s druge strane pacijente pripremiti na to da i sami moraju uložiti dio sebe i dio odricanja, u smislu da izgbjegavaju određenu hranu, načine života i na vrijeme odlaze na određen javne preventivne preglede. Odaziv na takve preglede je relativno malen. Svatko mora pokazati brigu za vlastito zdravlje i za zdravlje nacije.”
Razgovarali smo već o odlasku liječnika. Hoće li se povećati plaće? Koliko bi vaš sustav nagrađivanja značio?
“Moramo znati sljedeće: ne mogu liječnici biti izolirana kategorija jer i drugim ljudima postoje potrebe za povećanje plaće. Na godišnjoj razini, prema trenutnim mogućnostima, razgovarat će se o povećanju plaća od nekih 2 do 5 posto. Osobno zagovaram da bi trebalo nagraditi one koji znaju više i rade više. Ako takve nećemo znati zadržati, izgubit ćemo moment vrhunske medicine. “
Kolika bi po Vama trebala ili mogla biti vrhunska liječnička plaća?
“Na to odgovora nema. Što Vi mislite, koliko bi vama? Ako mene pitate, ja mislim da zaslužujete 10.000 eura mjesečno. Daju li Vam toliko?
Radi se ipak o ljudima koji spašavaju živote?
“Ovo sam se naravno šalio jer je nezgodno egzaktno govoriti o plaćama. Hrvatska ne može dati kao neke zemlje koje imaju više novca. Vrhunski ljudi u sustavu, traženi u svijetu imaju nekoliko desetaka tisuća eura, mi to ne možemo. Ali s nagrađivanjem onih koji rade i znaju više možemo potaknuti i druge. S druge strane, obaveza je sustava naći načina kako zadržati liječnike, pogotovo mlade u manjim mjestima. Davati im povoljnije kredite, zemljišta… Ima mogućnosti.”
Koliko bi po Vama trebalo biti bolnica i je li i dalje cilj spajanje pojedinih sustava?
“Da, i s time ćemo ići. Neminovno slijedi kategorizacija, odnosno vrednovanje bolnica prema broju postupaka, opremi, prema kvaliteti izvršenih postupaka. Neki odjeli ne trebaju nekim bolnicama na maloj udaljenosti. Podigla bi se razina kvalitete ako se združe dva odjela. Na tome ćemo nastaviti i mislim da to sad pomalo svi prihvaćaju.”
Postavlja se pitanje osnovnog zdravstvenog osiguranja. Razmišlja li Vlada o tome? Hoće li poskupiti i što mislite o privatnim osiguravateljima?
“Kad smo govorili o novcima rekao sam da moramo otvoriti dijalog. S ovim novcima teško možemo održati sustav i trebat ćemo svi zajedno tražiti rješenja. U tom će smislu i političke stranke morati postići konzensu. S druge strane i nacija će morati postići konzesuz. Kad smo se odlučili za demokraciju odlučili smo se i za privatni biznis, Hrvatska ne može biti drugačija, ali pritom ne smije biti ugrožena dostupnost svim građanima.”
Znači li to da će poskupjeti?
“Nisam uporabio riječ da će poskupiti nego da moramo naći financijsko rješenje, a ono se može tražiti na puno oblika. Treba pokrenuti dijalog na svim razinama.”
Koja je budućnost Imunološkog zavoda?
Rekli ste da će Povjerenstvo za Imunološki zavod u roku 15 dana napraviti izvješće. Danas ističe taj rok. Imate li rezultate analize?
“Službeno ne, a preliminarno je sljedeće: glede proizvodnje krvnih derivata i plaze na postojećoj lokaciji i s postojećom opremom je neodrživo i potrebna je izgradnja nove zgrade, nove lokacije. Glede cjepiva, na postojećoj lokaciji i s postojećom opremom još nekoliko godina bi se dio mogao proizvoditi za što bismo sada trebali uložiti određeni broj investicija koje i nisu toliko velike.”
Kada je riječo derivatima i plazmi moramo biti sigurni da bi hrvatsko tržište otkupilo što bi Imunološki proizveo na novoj lokaciji. Stupanj isplativosti bi se kretao oko plus, minus nule i treba donijeti odluku koja će vjerojatno biti da bi trebalo zadržati proizvodnju plazme i derivata u vlasništvu državu ili još nekog partnera iz javnog sektora.
S cjepivima treba veliki oprez. Puno lakše bi bilo napraviti novu tvornicu, nego se vratiti na tržište. Treba veliki oprez i paziti može li Hrvatska sama ići u to, a da ne bude promašena investicija.”
Nemate procjene koliko sredstva potrebnih za ponovnu proizvodnju i kako do njih?
“Što se tiče plazme i derivata ta vrijednost je orijentacijska. Kad se počnu raspisivati tenderi može biti i ugodnih iznenađenja. Što se tiče opreme, to je oko 23, 25 milijuna eura investicija. S tim bi se mogla započeti proizvodnja plazme i derivata. Vjerujem da će ih država s javnim parnerima iznaći.
Što se tiče cjepiva, to je široko područje i sam marketing je nemoguće procijeniti. Samo tržište, velike kompanije… Ne postoji broj koji garantira i u tom smislu će trebati puno dublje analize osim izračuna koliko je potrebno uložiti za novu proizvodnju.”
Spomenuli ste strateške partnere, s kime ste razgovarali?
“Imena se u ovoj fazi ne spominju. Postoji nekoliko ozbiljnih vanjskih i unutarnjih zainteresiranih investitora. Od svog načela nećemo odstupiti – proizvodnja mora ostati u Hrvatskoj.”
I zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi ući u spašvanje Imunološkog. Koliko ozbiljno vidite ponudu Zagreba?
“Imao sam sastanak s Bandićem i njegovim suradnicima gdje su pokazali ozbiljan interes i to me raduje. Hoće li doći do njega ili ne, vidjet ćemo dok dođe do brojeva. Nadam se da će i onda Zagreb ostati zainteresiran.”
Kako vidi prvih sto dana Vlade?
Mnogi Vas doživljavaju kao iskrenog političara. Kako Vi vidite dosadašnji uspjeh Vlade? Je li na pravom putu kad se govori o strateškim političkim odlukama
“Ni kao profesor na fakutletu nisam brz kod davanja ocjena. Ciljano se ide prema broju pet, sada idu teža pitanja. Za ovih 100 dana može se dati dobra ocjena stabilnosti, a sada dolaze projekti izvedivosti pa ćemo vidjeti. Startna pozicija je, čini mi se, bila dobra.”
Je li dobra odluka da se privatizira HEP da bi se otkupila INA?
“Mislim da je dobra odluka pokušati INA-u vratiti u većinsko hrvatsko vlasništvo, a model HEP-a je jedan koji treba analizirati. Postoji li bolji, ja ne znam. Nisam ni ekonomist ni nemam dovoljno informacija.”
Stižu lokalni izbori, a HDZ još uvijek nema kandidata za Zagreb?
“Priznajem da taj dio ne stignem dovoljno pratiti zbog problema u svom rersoru. Mislim da je prilika da se napravi dobar rezultat, a možda se i taktizira. Možda javnost bude iznenađena s onim tko će biti nositelj liste.”
Na što konkretno mislite?
“Ne mislim ništa konkretno. Onda nije iznenađenje ako konkretno kažem.”
Netko novi, tko se ne spominje u javnosti?
“Mislim da je to uvijek u politici moguće.”
Je li Hrvatska spremna zatvoriti ideološke sukobe. Je li dobrio da vlada ne reagira na najavljeno postavljanje ploča HOS-a?
“Ideologije su obilježile civilizaciju ljudskog roda i dalje će imati značajno mjesto. U Hrvatskoj su one bile uzrok stradanja. Radovao bih se kad bismo znali danas razgovarati, ali ne na modelu mržnje i živjeti u prošlosti. Sve ideologije treba osuditi. U neimanju invetivnosti i znanja o stvarnom segmentu života kojim bi se trebali baviti političari bace prašinu i izvade igre iz prošlosti. Značajan dio hrvatskih političara jedino tako može i ostati, ako se koristi alatima koji rade više štete nego koristi.”
“Krajnje negativno. Priziv savjesti je nešto što je normalano, ali ovakvo postupanje je za svaku osudu.”
Treba li Hrvatsko ponovno služenje vojnog roka? Jeste li ga Vi služili? Premijer Plenković nije zbog anemije, a predsjednik Sabora Božo Petrov zbog slabovidnosti. Što mislite o tome?
“Vojni rok sam odslužio kad sam završio medicinu. Podobni su išli u Beograd, a mi malo manje podobni u Novi sad. Kao liječnik mogu reći da anemija i slabovidnost mogu biti uzrok nesluženja vojnog roka. Ovih mjesec dana zapravo ni nije služenje, već edukacija. Moramo razmisliti što se sve događa na gloablnoj razini, sva kretanja. Mislim da ne bi bilo suvišno imati osnovna znanja ako, ne daj Bože, zatreba.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
