Glavni urednik poslovnog tjednika Lider Miodrag Šajatović komentirao je za N1 aktualne ekonomske teme.
Kao jedan od članova Vijeća za ekonomska pitanja predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, Miodrag Šajatović komentirao je buru u javnosti koju je izazvao njihov prijedlog o 10 posto slabljenju kune u četiri godine.
“Kako to obično biva, a i sâm sam ponekad takav, kada se nešto pojavi, onda sudimo samo po medijskim natpisima. Međutim, moramo pročitati cijele preporuke. Mi smo se godinu i pol dana sastajali, ali u samom početku, u uvodnom dijelu preporuku jasno piše da je naš savjet taj da se rast i razvoj Hrvatske temelji na proizvodnji za izvoz. Ako se to uzme za temelj rasta, a ne osobna proizvodnja, što je sada, ali ne može dugo trajati, ako nam je izvoz prioritet, onda je jedna od stvari koja se propituje je i tečaj. U svim zemljama, u većini zemalja, i tečaj nacionalne valute se uzima kao jedan od elemenata stimuliranja domaćeg izvoza. Imate 4 generatora BDP-a: osobna potrošnja, državna potrošnja, investicije i izvoz. Jedino je izvoz ono što dugoročno svima nama može dati neki rezultat. U okviru toga je i ova priča oko slabljenja kuna. Naravno, većina građana RH, velika većina onih koji žive u našem poslovnom okruženju, zarađuju na prejakoj kuni. Ljudima koji su uzeli kredite, njima ne odgovara da sada odjednom moraju plaćati više kuna”, pojasnio je.
“To je dva posto godišnje i to je neka puzajuća varijanta. Molio bih da se tu ne koristi izraz devaluacija, jer to podrazumijeva kada neku domaću valutu preko noći srušite za 10 do 20 posto. To je onda šok terapija. Ovo je fina uglađena varijanta. Ako ne želite kroz tečajnu politiku pomoći izvoznicima, učiniti da budu konkurentni kao i prije, to se može napraviti i na drugi način.Ovo je blago smanjivanje tečaja. Kada je riječ o HNB-u, oni pričaju o stabilnosti već 20 godina, imate sukob dva mišljenja. Jedno su ovi zaključci koji su razvojno orijentirani, da dođemo do stope rasta od 4 posto, s druge strane imate ključnu riječ koja se neprestano ponavlja, a to je stabilnost. Ubila nas stabilnost ovih 20 godina. Još malo pa će nas prijeći Rumunjska i Bugarska, ali, eto, mi smo stabilni”, komentirao je.
Komentirajući rad Vlade u prvih sto dana, rekao je: “Ono što je Vlada napravila u prvih 100 dana u odnosu na neke prethodne vlade, to je za prolaznu ocjenu. Ne može se reći, kada je riječ o ekonomskim sektorima, loša ili katastrofalna. Ono što su oni napravili, i to premijer Plenković i njegovi ministri neprestano ponavljaju, jest stabilnost. Činjenica je da, ako je nešto dobro, nakon sto dana se ne priča hoće li se vlada raspasti ili neće. Ovo je sada odrađivanje domaćih zadaća koje su se trebale napraviti prije pet ili deset godina.
Ono što od ove Vlade treba očekivati jest da napišu i izdaju drugo izdanje programa rada Vlade. Program Vlade je napisan tek kada su došli, ali to je sve bilo ugrubo. Tamo nema puno odgovora. Tamo nema odgovora kako se postaviti u odnosu Ina-MOL. Tamo su neke načelne stvari”.
Šajatović smatra kako bi aktualna vlast mogla popraviti ekonomsku sliku zemlje.
“Meni se čini da ova ekipa oko ministrice Dalić i ministra Marića ima kapaciteta da im se digne letvica i da se od njih traži da do kraja godine daju jednu dugoročnu i inovativnu politiku za Hrvatsku. U mom slučaju, to znači da se sve temelji na izvozu, a ne na osobnoj potrošnji”, dodao je.
Upitan što misli o prijedlogu Mosta da se osnuje nezavisno tijelo s petogodišnjim mandatom sastavljeno od 9 ekonomista, rekao je: “I premijer i ministri – razumijem da im je teško i oni su svakodnevno u nekoj dnevnoj operativi. Njima treba netko tko će imati pogled van dnevne operative i gledati na stvari dugoročno, i koji im neće povlađivati”.
Šajatović je izjavio kako ne zna tko su savjetnici premijeru.
VEZANE VIJESTI
“Naš premijeri nemaju običaj uzimati savjetnike. Mislim da im trebaju dodatni savjetnici jer ministri imaju i svoje interese. Jasno mi je da je muka napraviti još jedno tijelo, ali u progrramu Vlade piše da će osnovati ekonomski savjet i da će ova Vlada napraviti strategiju dugoročnog održivog razvoja Hrvatske. Ako to piše u programu Vlade, ne vidim u čemu je problem”, dodao je.
Na pitanje prijeti li Agrokoru bankrot i treba li mu država pomoći, Šajatović je odgovorio: “Agrokor mora pomoći sam sebi. Kada pomognu sami sebi, ako treba nekakva državna pomoć, onda treba. Agrokor je kompanija koja se brzo razvijala i imala visoke ciljeve. Vjerujem, poznavajući Ivicu Totorića kroz ovih 20 godina, on sasvim sigurno ima nekoliko scenarija kako riješiti ovu krizu. Ukoliko im je u nekom trenutku potrebna pomoć, otvorio bih raspravu o tome i ne bih bio protiv toga jer se ovdje radi o mnogo radnih mjesta. Dalekosežne posljedice su da gubimo jednu veliku multinacionalnu kompaniju. Dok bi se stvorili neki novi poslovni odnosi, već bi bilo puno štete. Agrokor na 3 posto površina Hrvatske proizvodi 20 posto hrvatske hrane”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
