Ministrica kulture, Nina Obuljen Koržinek, za N1 je govorila o situaciji u Hrvatskom audiovizualnom centru, kao i hoće li podržati prijedlog zakona Mosta, koji podrazumijeva otvaranje Državnog arhiva.
Jeste li svjesni da su dvije teme u fokusu javnosti, obje su u vašem ministarstvu. Jeste li s premijerom ozbiljno razgovarali ovih dana?
Naravno, ozbiljno razgovaramo o svim temama u djelokrugu Ministarstva kulture.
VEZANE VIJESTI
Imate li podršku premijera kada je riječ o potezima koji su usmjereni prema HAVC-u?
Naravno, kao što znate, od samog početka tema audiovizualnog sektora i Hrvatskog audiovizualnog centra bila je prisutna u javnosti već i prije mog imenovanja i mi smo tada vrlo ozbiljno o tome razgovarali. Ja sam premijera tada upoznala sa svim problemima koji postoje u audiovizualnom centru. On se, naravno, želio uvjeriti u to kakva je bila moja uloga i moja pozicija i naravno da sam dobila od njega i naputak i podršku da, kad preuzmem funkciju, krenem odmah u rješavanje onih problema.
Kakav ste naputak dobili od premijera?
Vrlo jasno da razmotrimo sve nalaze koji su do tada bili, što smo mi i napravili. Mi smo već u prvim mjesecima poduzeli i otklonili neke nepravilnosti koje su bile utvrđene ranijim nalazima. Recimo, revizija sada utvrđuje činjenicu nepostojanja, neusvajanja nacionalnog programa ili neusklađenosti pojedinih koeficijenata. Mi smo već, i prije nego što je izašao nalaz revizije, a temeljem ranijih nalaza upravnih nadzora te dvije stvari odblokirali. Dakle, pokrenuo se postupak donošenja nacionalnog programa, on je sada na javnoj raspravi i isto tako usklađeno je ono pitanje koje je bilo pitanje koeficijenata i tako ćemo i dalje raditi i otklanjati sve poteškoće, naravno, u onom dijelu u kojem su one u djelokrugu Ministarstva kulture.
Jeste li vi ili premijer Plenković tražili smjenu Hrvoja Hribara, kao čelnog čovjeka HAVC-a?
O tome se razgovaralo. Naime, potpuno je jasno kada dođe negativan nalaz, a neke od stvari, sad se postavlja pitanje jesu li to druga upravljačka tijela, dakle, upravni odbor i Ministarstvo kulture, koje dobiva izvještaje, mogli uočiti. Neka pitanja i neke probleme ne možete, zapravo, uočiti dok ne dođe revizija. Dakle, potpuno je jasno da se, kada dođe negativan nalaz revizije, očekuje ostavka i gospodin Hribar je tu postupio kako je bilo jedino moguće. Ja sam u međuvremenu imenovala upravni odbor, koji je zapravo imao i svoju prvu sjednicu i u razgovoru s njima vrlo smo jasno rekli da očekujemo da se sada hitno pristupi rješavanju svih problema koji postoje u audiovizualnom centru, jer, kao što sam rekla, postoji dio nepravilnosti i prekršaja za koje su odgovorni isključivo ravnatelj i zaposlenici audiovizualnog centra, koji su o tome trebali voditi računa. Međutim, postoji i jedan dio problema, koji je generiran jednim dijelom, ili barem nije rješavan sa strane Ministarstva kulture. Činjenica je da je u HAVC-u sistematizirano 22 radna mjesta, a da nikad nije odobreno više od sedam radnih mjesta. A da je posao iznimno narastao, posebno kada smo zakonom uveli sustav poticaja za filmsku proizvodnju. Tu se radi o velikim poslovima, velikim ugovorima, jako puno administrativnog posla i mislim da ćemo morati u doglednom vremenu osigurati dostatne administrativne kapacitete da bi audiovizualni centar mogao na pravi način to sve raditi.
Čini se da ovdje nije riječ o Hrvoju Hribaru, kao čelnom čovjeku HAVC-a, nego je riječ, zapravo, o dva potpuno suprotstavljena koncepta i politike i kulture. Kad govorimo o HAVC-u, što su po vama temeljni razlozi smjene Hrvoja Hribara i je li to mobitel i parkirno mjesto ili je to, kao što stoji u izvještaju državne revizije, da nisu ispunjeni ciljevi ili mjerila za mjerenje takozvane dostižnosti ili uspjeha hrvatske kulture?
Kad smo 2007. usvojili zakon, a 2008. godine osnovan je HAVC, mi smo se rukovodili najboljim europskim primjerima. Decentralizirali smo odlučivanje o filmu. Time smo omogućili da zapravo hrvatski film u punini, odnosno djelatnici koji se bave audiovizualnom djelatnošću u punini mogu surađivati sa svojim europskim kolegama. Ja bih ovdje podsjetila da, u trenutku kad smo osnivali HAVC, između 36 i 38 milijuna kuna javnog novca se ulagalo u hrvatski film. Time bi se snimilo 5,6, 7 dugometražnih filmova godišnje, možda desetak – petnaest kratkih i to se uglavnom sve financiralo iz državnog proračuna i sufinanciralo od strane Hrvatske radiotelevizije, uz još neke koproducente. Osnivanjem HAVC-a, odnosno donošenjem zakona, stvorili su se preduvjeti da se, osim državnog proračuna, sredstva za proizvodnju filma prikupljaju od svih dionika, pa evo i vaša televizija vjerojatno jednim malim dijelom u tome participira, dakle svi sudionici koji sudjeluju u distribuciji i proizvodnji audiovizualnih sadržaja, dakle HRT, nacionalne televizije, distributeri, telekomi. Mi sad imamo situaciju da oko 30 milijuna dolazi iz javnih sredstava, nešto malo manje od 30 milijuna od korisnika, drugih dionika, najveći je doprinos HRT-a, i oko 40 milijuna ulazi u Hrvatsku kroz sustav koprodukcija, europskog financiranja, programa medija, bilateralnih suradnji. Dakle, naši kapaciteti su se toliko povećali, mi sad imamo preko 20 dugometražnih filmova koji se snime.
Treba li HAVC odlučivati koje će filmove financirati ili će to ponovno odlučivati Ministarstvo kulture?
Mi sada moramo vidjeti, zato sam rekla da moramo stati na loptu i moramo vrlo dobro analizirati što je mišljeno u ovom mišljenju revizije. Kao što znate, revizijski je izvještaj poslan HAVC-u i on se odnosi na HAVC. Međutim, od trenutka kad je osnovan HAVC, Ministarstvo kulture ne samo da je predalo svu dokumentaciju, sve otvorene ugovore i sve preuzete obveze, nego čak i djelatnika, te nakon toga trenutka ministarstvo više nema Vijeće za film i kinematografiju. Treba vidjeti, temeljem tog nalaza, u kojem smislu bi se eventualno očekivalo da se ministarstvo uključi u verifikaciju tih odluka.
Vi ste na čelu Ministarstva kulture, koje se zalaže za slobodu i nezavisnost filmske umjetnosti u Hrvatskoj. Kako to onda možete braniti, da se financiranje ili odluke ponovno vraćaju u državu, odnosno u Ministarstvo kulture?
Zato kažem, ja to sigurno ne branim, uostalom, ja sam vodila projekt kad se donosio novi zakon i mislim da odlučivanje o financiranju, ne samo u području filma, nego u svim područjima, mora biti odmaknuto od politike i stavljeno struci, ali moramo vidjeti radi li se ovdje o zahtjevu da se verificiraju smo isplate i ugovori. Ja ne vjerujem, niti sam tako iščitala mišljenje državne revizije, da bi bilo tko mislio da se odlučivanje o filmovima vraća u ruke ministra ili ministrice, osim toga, što mislim o tome ja sam pokazala najbolje ove godine, kad sam uvažila sve odluke Vijeća, koje sam zatekla kad sam preuzela dužnost ministrice. Dakle, vrlo jasno sam i svojom gestom, a ne samo riječima, pokazala da smatram da, kao i u svim drugim europskim državama, odlučivanje o kulturi i umjetnosti mora biti decentralizirano.
Našli ste se onda u nemogućoj poziciji. Smijenili ste čelnog čovjeka HAVC-a, koji je zagovarao i branio nezavisnost HAVC-a, da biste ga ponovno vratili u Ministarstvo kulture. Kako je to onda slobodno ili neovisno upravljanje filmom ili filmskom industrijom, ako ponovno svaki film treba proći odobravanje ili potpis Ministarstva kulture?
Dakle, prvo gospodin Hribar je dao ostavku, kao jedan čin i on je to, mislim, vrlo dobro obrazložio. Upravni odbor je prihvatio njegovu ostavku. Postojale su određene nepravilnosti, za koje on osjeća i osobnu odgovornost, a s druge strane, vrlo je jasno rekao da smatra da bi njegov daljnji ostanak na čelu HAVC-a bila jedna velika otežavajuća okolnost za centar. Ja sam vrlo oprezna osoba, osoba sam procedure i volim sve pažljivo proučiti prije nego što dajem bilo kakve izjave. U tom smislu, nalaz revizije stigao je u ministarstvo u petak popodne, mi pažljivo analiziramo te zaključke. Ponavljam, ne mislim da se govori u nalazu o tome, ali uzet ću nekoliko mišljenja da bi ministar trebao donositi odluke. U krajnjem slučaju, to nije donosio ni prije. Postojalo je Vijeće za film i kinematografiju. Pretpostavljam da se ovdje radi o potrebi verificiranja pojedinih ugovornih procedura. Sad ćemo to razmotriti, treba vidjeti točno što je revizija imala na umu. Nama su na raspolaganju dvije stvar, ili da same procedure preciznije uredimo izmjenama i dopunama zakona ili da u određenom dijelu vidimo kako bismo unutar postojećeg sustava odlučivanja verificirali troškove.
Kakav je vaš stav? Treba li Ministarstvo kulture verificirati ugovor o potpisivanju, primjerice, novog ugovora za film?
Ja sam vam vrlo jasno rekla svoj stav. Dakle, kad smo donosili zakon, mi smo decentralizirali odlučivanje i u tom trenutku, i to je vrlo važno napomenuti, ova procedura koju je sada državna revizija odlučila proglasiti nedostatnom, provodila se devet godina. Dakle, nije bio samo moj stav, bio je to stav svih šest ministara kulture u tom vremenu i svih ravnatelja koji su se izmijenili i svih upravnih odbora, ali ovo je prvi put da je državna revizija uopće provodila nadzor nad HAVC-om, ranije su bile neovisne revizije, i mi sad moramo vidjeti, ukoliko po postojećim hrvatskim zakonima postoji potreba za određenom verifikacijom, ali koliko je moje razumijevanje do sada onoga što sam se konzultirala sa stručnjacima, ne radi se o mišljenju da bi ministar trebao odlučivati o financiranju, nego samo da bi se verificirala dinamika trošenja tih sredstava. Ono što treba možda još naglasiti, film se nikada ne financira jednokratno. Dakle, od trenutka kad odobrite film, do trenutka kad on bude snimljen, prođe dvije do tri godine i ugovorom se utvrđuje dinamika financiranja.
Je li u ovom trenutku zaista, kao što to tvrdi bivši ministar kulture, Zlatko Hasanbegović, HAVC jedna interesna kriminalna skupina, kojoj je smjena čelnog čovjeka samo početak sređivanja stvari u HAVC-u?
Ja mislim da se i gospodin Hasanbegović sam donekle ogradio od svoje vlastite izjave kad je rekao da o svemu tome treba sud donijeti Državno odvjetništvo. Kao što znate, a o tome je i u javnosti više puta bilo riječi, podignut je niz prijava, neki su postupci već završili i završili su pravomoćnim presudama, koje su uglavnom ukazivale na klevetu, odnosno, pokazalo se da ono što je tada bilo u javnosti, govorim o 2010., 2011. i 2012. godini, nije bilo točno. Kad sam ja davala svoje izjave, ja sam se pozivala na te sudske presude.
U jučerašnjoj izjavi, bivši ministar Hasanbegović tvrdi da DORH treba istražiti odgovornost i Hrvoja Hribara i kompletnog upravnog vijeća, zajedno s vama kao članicom upravnog vijeća.
Ja od toga ne bježim. Kad smo imali primopredaju, mene je gospodin Hasanbegović tada informirao da je dan prije pokrenuo postupak i ja stvarno ne vidim u tome nikakav problem. Bilo koji građanin, koji sumnja, a pogotovo netko tko je bio na funkciji ministra, da su se negdje događale neke nezakonitosti, slobodan je, u krajnjem slučaju, dužan je prijaviti. Ja sam, jednako tako, uvjerena da sam sa svojim kolegama u upravnom odboru, gdje sam bila oko godinu i pol dana, da smo radili sve po zakonu. Spomenula sam, u više navrata smo tražili i od ministra kulture da nas primi. Mi smo bili legitimni upravni odbor, željeli smo da se riješe neki naši problemi. Nažalost, on na te opetovane zahtjeve nije reagirao, ali to sve pripada jednom drugom vremenu. U ovom trenutku treba pustiti da oni kojima je to prijavljeno donesu pravorijek. To ne mogu niti mediji, niti jedne, druge ili treće udruge, a mi ćemo u ministarstvu, kao što sam više puta rekla, s velikom pažnjom razmotriti ovo revizijsko izvješće. Sve ono što možemo uputiti tijela HAVC-a da naprave, kako bi se nepravilnosti ispravile, odmah ćemo poduzeti. Isto tako, sa strane ministarstva već smo neke korake i napravili i ja vjerujem da je svima jedan i onaj najvažniji interes da sve ovo što se događa oko HAVC-a ni u jednom trenutku ne ugrozi proizvodnju hrvatskog filma. Vi znate da mi u ovim godinama imamo stvarno velike uspjehe.
Brojne reakcije, od Društva filmskih radnika, od današnjih nezavisnih komentatora, upozoravaju da se zapravo ovim što se događa razara sve što je HAVC napravio. Jeste li pod pritiskom, smetaju li vas brojni napadi kojima ste izloženi i, na kraju, bojite li se Zlatka Hasanbegovića i kruga ljudi koji stoji iza njega?
Naravno da ste, kad imate jednu ovakvu situaciju, pod povećanim pritiskom. Ova situacija ni za jednog ministra ne bi bila ugodna. Ja sam u tome vrlo odgovorna i pažljiva i radim sve ono što trebam u okviru svog djelokruga, a ne bojim se. Naravno, gospodin Hasanbegović je kolega saborski zastupnik, prije par dana smo imali priliku o svemu razgovarati. Ima mnogo tema oko kojih se slažemo, ima nekih tema oko kojih se ne slažemo. Svatko iz svoje vizije, ja vjerujem, želi najbolje za javno dobro, a ja sam sada ovdje, ne zato da bih brinula o sebi, nego da bih brinula o hrvatskoj kulturi i umjetnosti, pa tako i o hrvatskom filmu.
U nekim komentarima već se spominje rekonstrukcija Vlade, odlaska vas, ministra Pave Barišića i Martine Dalić. Kad bi se to dogodilo, bi li to bio pritisak koji ne bi bio usmjeren samo prema HAVC-u, nego i vama osobno i samoj Vladi i premijeru Plenkoviću?
Pa mi, hvala Bogu, 27 godina živimo u demokraciji i znamo kako se vlade biraju, kako se ministri biraju i kako ministri odlaze. Dakle, dok sam tu, ja sam dio Vlade i imam podršku premijera, naša Vlada je stabilna, a naravno, sve će se događati kako će se događati. Ja nisam imala dojam da bi bilo tko očekivao takve poteze. To je demokracija, ministri dolaze i odlaze, mi smo, barem, tu na određeno vrijeme.
Druga je tema otvorena, a radi se o najavi promjene zakona o arhivi i arhivskoj građi. Mnogi ga poistovjećuju sa Zakonom o državnoj arhivi. Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva uputio je otvoreno pismo Boži Petrovu, upozoravajući na opasnost donošenja takvog jednog zakona.
Dozvolite mi prvo, područje kulture je područje specifično po tome što, ako želite nešto dobro napraviti, radi se odozdo prema gore. Dakle, barem što se tiče ministarstva kulture, bilo kojoj zakonskoj izmjeni, kojoj pristupamo, uvijek radimo tako da konzultiramo struku, pa tako da je ova reakcija došla i iz toga razloga, budući da arhivska struka već dosta dugo radi na pripremi novog zakona o arhivima i arhivskom gradivu. Vlada je taj zakon stavila u program normativnih aktivnosti za ovu godinu. Predviđeno je donošenje potpuno novog zakona u trećem kvartalu ove godine i mi u ministarstvu na tome radimo i cijeli program vodi državni tajnik Ivica Puljičak sa suradnicima.
Most je održao sastanak s Romanom Leljakom, istraživačem iz Slovenije, koji je sudjelovao u otvaranju arhiva tamo, i najavio službeno da za 10 dana izlazi s novim prijedlogom zakona o arhivi. Jeste li vi taj zakon vidjeli i što mislite o tom načinu na koji bi se mijenjao zakon u Hrvatskoj?
To je jedna inicijativa, baš smo jučer malo, gledajući sve te reakcije, gledali da je predsjednik Vlade, na jednoj od prvih sjednica Vlade, govoreći o obilježavanju masovne grobnice u Sloveniji, rekao da onaj dio, u kojem će se ova Vlada baviti suočavanjem s prošlošću, uključuje i kompletnu dostupnost arhivskom gradivu. Ova tema, koja je sada potencirana u medijima, sastavni je dio planiranog donošenja novog zakona. Jako puno ljudi govori o tome, a da se možda nije do kraja upoznalo s tim što je klasificirano, što nije klasificirano, tako da mislim da je dobro da se uključe stručnjaci, koji će jedini moći meritorno dati informaciju gdje doista postoje problemi i kako se ti problemi mogu rješavati.
Biste li kao ministrica kulture predložili ovaj prijedlog zakona, koji za 10 dana Most najavljuje, i kazuje da očekuju da ga i HDZ i SDP podrže?
Mislim da je potpuno jasno, premijer je o tome govorio, nekoliko kolega iz HDZ-a je o tome govorilo, to za nas uopće nije sporno i to je tema koju je premijer vrlo rano otvorio i najavio, a sad je pitanje kako ćemo se dogovoriti, hoće li se ova inicijativa uklopiti u cjelovito donošenje novog zakona ili će se ići sa jednom bržom izmjenom i dopunom, to je tema o kojoj ćemo razgovarati.
Jeste li vi, kao ministrica kulture, vidjeli, bili konzultirani oko tog prijedloga zakona koji sad najavljuje Most?
Načelno, za mene, kao ministricu kulture, dok nešto ne pustimo u Vladinu proceduru, za mene je to prijedlog o kojem javno ne govorimo. Dozvolite da kada i ako taj prijedlog uđe u proceduru, tada ćemo se o njemu i očitovati.
Ovaj zakon predviđa potpuno otvaranje svih arhiva, uključujući i dosjee bivših pripadnika državne sigurnosti. Biste li i na kakav način reagirali na takav zakonski prijedlog?
Moj je stav, ja sam ga više puta iznijela, da je za mene neprihvatljivo da bilo koji dio arhivskog gradiva, posebno iz tog razdoblja, bude zatvoren ili klasificiran. Naravno, treba znati da tu postoji i pitanje zaštite osobnih podataka. Osim toga, jedan veliki dio tog gradiva je već deklasificiran, dakle sve ono što je SOA preuzela, što je bilo u arhivu. Ovdje se najviše govori o arhivu bivše Komunističke partije, koji je, kao sljednik, preuzeo SDP, ali jako puno se o tome govori, bez zapravo poznavanja svih detalja i svih vrlo finih detalja oko dostupnosti, pristupačnosti i tako dalje. Mislim da ćemo na kraju ove godine u brzoj proceduri ili u nekoj duljoj proceduri sasvim sigurno imati jedan okvir koji će tu priču zatvoriti, nadam se, zauvijek.
Jeste li sigurni da pitanje otvaranja arhiva za vas, kao ministricu kulture, i za Vladu neće biti pitanje za lokalne izbore?
Mislim da ne bismo smjeli miješati ono što u kampanji poručujemo građanima u smislu njihove budućnosti s nekim temama koje se tiču u prvom redu struke. Stav HDZ-a oko toga je kristalno jasan, premijer ga je više puta iznio i ne vidim da bi to na bilo koji način, barem što se nas tiče, moglo postati prijeporno pitanje. Istaknuli smo više puta, na različitim razinama, da je to jedan od ciljeva i na tome smo već počeli raditi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
