Gost Pressinga bio je filmski režiser Zrinko Ogresta.

Zašto je ovih dana film u Hrvatskoj postao politika? Je li se počeo voditi ideološki rat preko filma?

Očigledno se kroz film reflektiraju sva zbivanja, pa se ne može isključiti ni politička borba za područje filma. Došlo je do podjele među filmskim djelatnicima, ali podjele nisu vezane samo za ovaj trenutak, pamtim podjela hrvatskih radatelja je bilo i za vrijeme Jugoslavije, uvijek je bilo bitaka. Ali danas je to donijelo neke ideološke podjele, vidimo da se poseže i za argumentima kriminalne prirode. Za to sam da, ako toga ima, da se prijavi.

O kuda braniteljske udruge u priči oko filma i HAVC-a?

Upravo s tom sam činjenicom ljudski razočaran. Znate li koliko se branitelja ubilo od završetka rata, njih 2800 a jamčim vam da nitko od njih nije podigao ruku na sebe zbog filma. Neki nas branitelji  napadaju danas da smo lopovi i kriminalci, i mene prozivaju, dobio sam krivičnu prijavu da nisam  iskoristio novac za film već da sam ga stavio u džep. S braniteljima nisam razočaran već s onima koji s njima manipuliraju kako bi ponizili filmske stvaraoce.

Ako je Hrvoje Hribar čist zašto je otišao s čela HAVC-a?

Da sam na njegovom mjestu i ja bih otišao, to je čovjek koji godinama trpi udare i prozivke raznih vrsta, proziva ga se za kriminalne radnje, za koje ja ne znam koje su. On se očito u ovom trenutku osvijestio da je on tema hrvatske kinematografije, što ne bi trebao biti, i zbog toga je otišao. Po mom mišljenju, da nije otišao mislim da bi završio s infarktom. Potpuno ga razumijem.

Redateljica Ivona Juka kaže da se u HAVC-u događa organizirani kriminal?

Ne mogu zastupati nju i što kaže, ona je jedna od najdarovitijih mladih redateljica. Mislim, da ako ima nešto za što misli da je neregularno, išao bih na mjesto gdje se treba ići.

Rekao bih vam sad jedan drugi detalj, ne govorim u Juki već o mladim redateljima, htio bih napraviti usporedbu s mojim početkom karijere. Početkom devedesetih godina moj debitantski film “Krhotine”, film koji je dobio nagradu Oktavijan te je bio nominiran za europski film godine, iz te bi se činjenice očekivalo, kao što danas mladi redatelji očekuju, da je to dovoljno da bih na idućem natječaju trebao dobiti novi film. Ovo što govorim govorim načelno, ne odnosi se na Juku, ali dvije godine nakon toga sam se prijavio na natječaj s filmom naslova, to do sada nikada nisam ovo rekao u javnosti, “Hvala ti Bože što sam hrvatski branitelj”. Znam da se sad moje kolege zgražaju i pitaju što je iza imena tog filma, ali to je bio film koji propitkuje pitanje ljudske sudbine i propitkuje činjenicu je li najbolje ono što nam je suđeno. Film je došao pred komisiju u kojoj je sjedio i moj profesor Enes Midžić, kojeg danas udruge koje mene prozivaju nazivaju časnim čovjekom jer se u nekom trenutku konfrotirao s ljudima iz HAVC-a, i ja ga smatram časnim čovjekom, ali taj moj film s takvim naslovom nije prošao iako je to bilo u ratno vrijeme. Nitko od nas nije sveta krava, svatko ima pravo biti odbijen.

Što kažete na izjavu Zlatka Hasanbegovića da “Hribarova smjena nije dovoljna, da treba demontirati sustav kinematografije te da te da su hrvatski filmski djelatnici koji su stvarali sredstvima odobrenima na javnim pozivima HAVC-a klijentelistička interesna mreža u Republici Hrvatskoj.”

Moje su kolege zgrožene činjenicom da se Hasanbegović upušta u arbitriranje filmom i kinematografijom. On ne zna o tome puno niti kako funkcionira HAVC da bi si dopuštao da u tome arbitrira. Ako je već govorio o inetresnim klanovima, od njega bi očkivao imena, neka ode na DORH i to prijavi.

Tko će doći na čelo HAVC-a?

Ne znam. U ovom trenutku nema osobe koja ima čanse namjere koja bi se prihvatila tog posla. Ali netko će morati to biti, to je zadatak Upravnog odbora. Samo znam da želim da to bude čovjek koji poznaje što je film i koji voli film

Hasanbegović smatra odgovornom i aktualnu ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek jer je bila 2015. u Upravnom odboru HAVC-a?

Po mojim saznanjima riječ je o osobi koja je radila časno. Ja sam legalist, ako bilo što imaju, neka tuže.

Zatražili ste susret i s predsjednicom i s premijerom, zašto?

Oni ne bi trebali arbitrirati, jedno smo tražili razgovor kako bi se razgovaralo o filmu.

Jeste dobili odgovor?

Pismo je tek danas poslano, a siguran sam da će vlast pokazati zanimanje.

“Masakr u Dvoru”, film o masakru nastao u hrvatsko-danskoj koprodukcij koji je nakon premijere na Sarajevskom filmskom festivalu prikazan i televizijama diljem svijeta, izazvao je brojne kontroverzije. Pri kraju Oluje u Dvoru na Uni pobijeno je sedam psihijatrijskih bolesnika i hendikepiranih ljudi i nije jasno tko je to napravio. Kakav je Vaš stav o tom filmu?

HAVC je prihvatio scenarij tog filma, ali scene koje su se kasnije snimile nisu bile u scenariju, došlo je do prevare, HAVC je izigran, ali odgovornost je na njemu jer nije na vrijeme reagirao, ali to nije smrti grijeh. Mislim da imam pravo reći, zastupajući umjetničke slobode, tko je onaj tko može apriori reći da je to antihrvatski film, koje je to tijelo utvrdilo i tko je etički arbitar koji to ima pravo reći?

Koliko je hrvatski film trenutačno uspješan? Je li ovo njegov najuspješniji trenutak?

Je, najuspješniji je. Po mom mišljenu, u ovom trenutku mi imimao čitav niz vrhunskih filmova koji su po međunarodnim festivalima, Matanićev, Jukin, Jusićev, Brešanov…Cijene nas i prepoznaju u svijetu.

Je li previše ratnih filmova i onih koji tematiziraju Domovinski rat?

To je floskula što bi rekao Hasanbegović. Mi nemamo puno ratnih filmova, ima filmova koji su se pobočno bavili ratom. Hrvatskoj fali takvih filmova.

Zašto onda nema takvih filmova?

Meni je žao što ga nisam snimio, a nisam ga snimio jer nemam pravi scenarij. Snimiti takav film je velika odgovornost, zahtijeva izrazitu pripremu i vrhunski tekst. Kada bih našao pravi tekst o Vukovarskoj bolnici, sutra bih ga išao snimiti.

Tko kod nas radi dobre ratne filmove?

Po meni svi Vrdoljakovi filmovi su vrhunski, i Bulajićev film “Kozara” je vrhunski film.

Zašto se slabo gleda hrvatski film u kinima?

Hrvatski film je briljantno gledan u hrvatskim kinima, to je jasno ako ga stavite u usporedbu s gledanošću europskih filmova, a neki od njih dolaze s nekih festivala, oni su slabije gledani od hrvatskog filma.

Tko u regiji ima najbolji film?

Mislim da je u ovom trenutku hrvatska kinematografija ima najbolju formu, ali u nekom trenutku je to bila Srbija ili BiH.

Srpski je narod – narod filma, Srbi vole ići u kino i vole svoj film, mi smo narod teatra. U habitusu hrvatskog naroda film je nešto što je manje vrijedno.

Neka se časne kolege iz Srbije ne naljute, ali mislim da smo se mi hrvatski redatelji na neki način kritički suočili sa stvarnošću i poviješću. Ima hrvatskih filmova koji se ne bave s tim tko je kriv, to je jedan zanimljiv stav i pozicija, a kod srpskog filma mi se ponekad čini da se stvaraju s figom u džepu.

Vi ste konzervativac?

Moja načela su demokršćansaka, odgojen sam u duhu da poštujem čovjekav bez obzira kakav je i odakle je. Moja su načela demokršćanska, ali nisu takva da bi nekoga isključivala.

Bliski ste s HDZ-om?

Ne da sam bio blizak, već sam bio izraziti navijač HDZ-a, to nikada ne bih krio, na tom sam ponosam, to je bilo vrijeme rata.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.