Gostujući u Dnevniku N1 Televizije ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je situaciju oko dugova Agrokora.
Ruki diplomat poručio je da će o novim kreditima Agrokoru razmišljati tek ako budu morali pomoći hrvatskoj kompaniji u prevladavanju teškoća, odnosno da će Agrokoru dati nove kredite isključivo ako to bude jedini način da osiguraju uredno vraćanje dosadašnjih kredita?
Neobično da političari i diplomati, posebice inozemni, komentiraju financijske transakcije. To može izazvati različite negativne reakcije na tržištu kapitala i negativno utječe na financijski položaj Agrokora. Jedna od najvećih ruskih banaka financirala je Agrokor s preko jedne milijarde eura, a da je to banka u vlasništvu Narodne banke Rusije, dakle pod direktne ingerencijom političke elite Ruske Federacije. U tom kontekstu nisu neobične izjave ruskog veleposlanika i njegovo žaljenje što nije došlo do susreta s vodstvom Agrokora.
Agrokor je važna hrvatska kompanija, možda najvažnija jer zapošljava preko 30.000 ljudi u Hrvatskoj. Ukupno 60.000 ljudi u regiji. I zato niti izjave naših političara nisu lakonske. Ako biramo između državne intervencije u Ini i državne intervencije u Agrokoru, bojim se da će prevagnuti potreba za intervencijom u Agrokor.
Azimov je naglasio da su oni spremni pomagati prvenstveno onim kompanijama koje nastavljaju aktivnu suradnju s Rusijom unatoč sankcijama. Kažu da Agrokor nije jedna od takvih kompanija. Je li to politička poruka Vladi RH?
Apsolutno je politička poruka. Hrvatska je članica EU i mora poštivati odluke o sankcijama, odnosno odluke o smanjivanju ekonomskih odnosa s Ruskom Federacijom. Ako u Hrvatskoj postoje poduzeća koje surađuju s Ruskom Federacijom, to je politička odluka prije svega, i pvne intervencije u Inu ili Agrokora, bojim se da će prevagnuti potreba za intervencijom u Agrokor’rotivna odlukama EU. Dolazimo do toga da se radio o političkim pritiscima na hrvatska poduzeća i Vladu RH.
Zašto se Agrokor uopće zadužio kod Sberbanke?
Agrokor je nažalost prezadužena kompanija. Prema svim kriterijima uobičajenog bankarskog poslovanja, vrlo teško ili gotovo nikako se nije mogla više zadužiti kod međunarodnih financijskih institucija jer su prevladavali kriteriji zapošljavanja, prevelikog zaduživanja, proširenja poslovanja, a ne ekonomski kriteriji. Sada kada gledamo njihove poslovne bilance i strukrure, Agrokor se mora restrukturirati da bi mogao dobiti nove kredite. To su bili uvjeti zapadnih banaka. Agrokor je to odbijao i okrenuo se prema ruskim bankama koje nisu imale te kriterije. Prema svemu sudeći, imali su političke kriterije i postojale su političke konotacije iza takvog financiranja.
Vrijednost obveznica Agrokora otkako im je u siječnu Moody’s snizio kreditni rejting pala je za četvrtinu. Pokazuje li to da investitori nemaju povjerenja da Agrokor može pokriti svoje dugove?
Agrokor je prezadužena kompanija, u to nema dvojbe. Agrokor se mora restrukturirati. Tržišta kapitala reagiraju na postojeće stanje. Ne vidimo planove restrukturiranja. Kada bi uprava Agrokora i vlasnik izišli s planovi restrukturiranja, izašli na tržište kapitala i skupljali svježi kapital kako bi se povećala financijska stabilnost… U ovom trenutku Agrokor ima samo 15 posto kapitala u odnosu na ukupne obaveze, to je malo. Zbog toga su kreditne agencije smanjile rejting, odnosno identificirale te rizike. Zbog toga su i cijene vrijednosnih papira Agrokora pogoršale svoj rejting, odnosno pale.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.