Ustavni sud odbacio je prijedlog udruge koja je prije 26 godina tražila da se postojeći zakon što regulira pravo na pobačaj proglasi neustavnim, zatraživši istovremeno od Hrvatskog sabora da u roku od dvije godine donese novi zakon koji regulira ovo osjetljivo pitanje.

Za takvu je odluku glasalo 12 sudaca Ustavnog suda, dok je jedan – sudac Miroslav Šumanovi – bio protiv.

Dijelove njegova mišljenja donosimo u nastavku:

“Ocjenjujem da osporeni zakon nije suglasan s Ustavom i da je nesuglasje drastično, pa zakon treba ukinuti…

“Nerođeni” je živuća tvorba (materijalna stvarnost), nije dio mrtve prirode, nije stvar ni životinja niti organ tijela majke, ljudskog je porijekla (genetska ljudskost – začetost od ljudskih roditelja), raste i razvija se autonomno po vlastitom genetskom programu. Taj rast je svrhovito usmjeren i nedvojbeno je riječ o živućem biću – pripadniku ljudske vrste. Što je to ako ne ljudsko biće? Tvrditi da ljudsko biće u smislu čl. 21. st. 1. Ustava nastaje u nekoj kasnijoj fazi razvoja nerođenog, a ne od začeća, implicira da začećem nastaje neka neodređena živuća tvorba – “ne-biće” ili “pseudo-biće”, koje onda progresivnim rastom i razvojem (suprotno općem principu “ex nihilo nihil fit”) metamorfozira u ljudsko biće koje je titular prava na život…

… Zaključno, mišljenja sam da embrij nije “neljudsko biće”, odnosno “ne-biće”, nego ljudsko biće u određenoj fazi razvoja i da mu zato pripada temeljem inherentnog ljudskog dostojanstva pravo na život prema čl. 21. st. 1. Ustava u punom opsegu…”

Miroslava Šumanovića javnost pamti po još jednom izdvojenom mišljenju.

Lani u prosincu Ustavni sud (bez Ingrid Antičević-Marinović) odbio je ustavnu tužbu Josipa Šimunića protiv odluke Visokog prekršajnog suda kojom je kažnjen s 15.000 kuna jer je na stadionu u Maksimiru nakon utakmice Hrvatska – Island 19. studenoga 2013. s mikrofonom u ruci publiku poticao da na njegov uzvik “Za dom” uzvrati “Spremni”, i tako četiri puta. Odluka je i tada, kao i danas, donesena uz izdvojeno mišljenje suca Miroslava Šumanovića.

Obrazložio je tada da nema dvojbe da je sporni pozdrav bio u NDH u masovnoj uporabi i da ga značajni dio javnosti diskvalificira kao rasistički ili čak zločinački. Ali značajan dio javnosti, smatra sudac, o tomu rezonira i izvan totalitarnog konteksta pa kao primjere navodi službenu odoru HOS-a kao legalne postrojbe HV-a te “udarni” uvod pjesme Čavoglave koja je za rata svakodnevno i neprekidno izvođena kao budnica koja poziva na obranu domovine, a bez povezivanja s totalitarnim kontekstom, obrazlaže Šumanović.

Biografija

Miroslav Šumanović (1957.) diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. Pravosudni ispit položio je 1984.

Od 1984. do 1988. bio je sudac Općinskog suda u Sisku, a od 1988. sudac Općinskog suda u Zagrebu. Od 1993. do 1996. obnašao je dužnost predsjednika Građanskog odjela tog suda. Za suca i predsjednika Županijskog suda u Zagrebu imenovan je 1996. U imenik odvjetnika upisan je 2002. i do izbora za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske bavio se odvjetničkom praksom.

Od 1992. do 2002. obnašao je dužnost člana i predsjednika općinskih, odnosno Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba u parlamentarnim, predsjedničkim i lokalnim izborima. Od 2001. do 2002. bio je koordinator grupe i nositelj izrade teksta nacrta prijedloga Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu od terorističkih akata i javnih demonstracija, Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata te Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ.

Autor je niza stručnih članaka s područja građanskog, građanskog postupovnog, kaznenog i kaznenog postupovnog prava u doticaju sa psihijatrijskim pravom te ustavnog prava. Koautor je knjige “Novote u parničkom postupku”, 2003., te autor komentara Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, 2000. Sudjelovao je i predavao na znanstvenim i stručnim savjetovanjima, seminarima, kongresima i drugim skupovima.

Odlikovan je Redom hrvatskog pletera.