Agrokor traži izlaz. Jer ako se njegovi kotači prestanu vrtjeti, žrtve će biti brojne. Kakva je budućnost te kompanije i koji je najizgledniji scenarij opstanka, komentirao je za Jutarnji list Dragan Munjiza, konzultant, menadžer i bivši šefom Konzuma koji Agrokor poznaje iznutra i izvana.
Je li Agrokorov problem premostiv?
Možemo ga raščlaniti na nekoliko izazova. Prvo, tu je problem povjerenja stakeholdera Agrokora, dakle zaposlenika, dobavljača, država u kojima djeluje, domaćih kreditora – bilo pravnih bilo privatnih osoba – posebice banaka, vanjskih kreditora i investitora te građana koji su korisnici usluga i kupci Agrokorovih proizvoda. Važno je da Uprava i Nadzorni odbor Agrokora ojačaju povjerenje zaposlenika, a paralelno s time dobavljača koji pune robom Konzume. Iako se tako ne čini, vraćanje povjerenja je najteži izazov i prioritet, kaže Munjiz za Jutarnji list.
Drugo je financijski problem, odnosno plaćanje dospjelih i budućih anuiteta te financiranje tekućeg poslovanja. Poslovanje treba hitno pojednostaviti i fokusirati se na najbolje biznise. I treći je problem operativne izvrsnosti u dnevnom poslovanju. Za svaki od ovih izazova ima rješenje, ali je bitan fokus i napor za rješavanje svakog od njih što hitnije. Ovakva situacija ne smije potrajati više od 15-ak dana.
Spekulira se o nekoliko potencijalnih scenarija opstanka. Jedan od njih jest da je dogovor između Rusa i Agrokora postignut, a navodno je vlasnik Ivica Todorić založio i četvrtinu Mercatora kako bi dobio od ruskog Sberbanka dodatne kredite i podmirio dobavljače. Što bi Agrokor u ruskom vlasništvu značio za samog Todorića, hrvatske proizvođače i dobavljače?
Kineske su kompanije uložile u kupnju švedskog Volva koji sada posluje dobro, a i dalje je percipiran kao švedska tvrtka. Ruski investitori očito imaju najviše povjerenja i interesa za dodatno financiranje. Vjerujem da je dobrodošla svaka tvrtka koja poštuje hrvatske zakone i da će tako biti i s bilo koji eventualnim suvlasnikom Agrokora.
U kuloarima se može čuti i da Todorić pokušava organizirati dio tvrtki i osnovati konzorcij za spas Agrokora, kao i da pregovara o prodaji Jamnice s Coca-Colom. Koliko jaka može biti ta financijska injekcija?
Što se tiče Jamnice ili Leda, tvrtke su jedna za drugu garantirale pa ih je teško brzo izdvojiti iz sustava. Ako bi se teret skinuo, to su izvrsne kompanije i snaga njihove distribucije je nevjerojatna. Što se tiče pak konzorcija, jasno je da dobavljači koji su veliki opskrbljivači Agrokora razgovaraju sa svojim velikim kupcem i dužnikom, ali ne mislim da je moguće to kvalitetno i brzo organizirati. Bitno je da dobavljači dobiju pravu informaciju kako će im biti plaćena potraživanja te da će se u budućnosti poslovati i gdje se izvori dodane vrijednosti Konzuma ili Tiska u odnosu na konkurenciju.
Gdje su? Kakva treba biti daljnja strategija razvoja Agrokora?
Agrokor može i mora, kao Jager u Sloveniji ili Tommy, KTC, Plodine ili Metz, ostati fokusiran na osnovni biznis. U sistemu je bilo previše dodatnih projekata koji su odvlačili fokus od bitnog, a ekonomija obujma uvijek će biti na strani Schwarz grupacije koja godišnje prihoduje 95 milijardi dolara. Problem Agrokora je, među ostalim, u prevelikom broju non-core projekata.
Ako se riješi financiranje i ukine dio nestrateških operacija, može li Agrokor dalje poslovati i istovremeno se širiti?
I situacija s Podravkom u vrijeme afere Spice bila je komplicirana pa je fokus na dnevnu operativu i osnovni biznis izvukao rezultate, i to vrlo brzo. Stakeholderi žele pozitivan trend nakon jednog šoka. Samo takav pristup može donijeti pomake. Financijskih sredstava ima dovoljno, ali je bitno popraviti trendove i riješiti se prevelikog broja operacija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
