Ekonomist Guste Santini kazao je u programu N1 da je Agrokor "prevelika tvrtka za Hrvatsku" i da je velika čak i za regiju. Zato je problem kompleksan i vlast se mora uključiti rješavanje, iako ga sama ne može riješiti, a u tome će dobiti i podršku susjednih zemalja.
“Svima je u interesu da Agrokor opstane. On svojim policama njeguje domaći proizvodni program, ali je i izvozni medijator tih zemalja”, kazao je.
Kritizirao je one koji smatraju da je dobro ovo što se događa u Agrokoru.
“Poboljšanje platne bilance od prošle godine pada u vodu ako se nešto dogodi Agrokoru”, kaže Santini.
Komentirao je sastanak dobavljača oko Agrokora, koji imaju pristup policama, odnosno što se može napraviti.
“Ništa se u Agrokoru nije dogodilo preko noći. General Motors se isto zadužio, a isto je privatna tvrtka. Ne povezuje se slučajno ova kriza 2008. s onom iz 1929., oko toga ćemo imati problema narednih desetljeća”, kazao je.
Nužno rješenje za male dobavljače
Prema Agrokoru se treba na nekoliko razina odrediti proaktivno. Ja bih išao gasiti vatru koliko je to moguće… Mali dobavljači – pitanje je što će opstati. Njih treba isplatiti i osigurati im likvidnost i daljnju aktivnost. Što se tiče većih, da što su veći pretvore to u veći udio, da se ide na dokapitalizaciju”, kaže on, dodajući da bi se zamjenom potraživanja za ulog bitno popravila krvna slika Agrokora.
“To treba posložiti”, kazao je. Bankarski sistem koji bi se uključio ubrajao bi i Ministarstvo financija i HNB.
Velika likvidnost u bankarskom sustavu daje mogužnost kreditiranja u svrhu obrtnih sredstava.
“Nama je puno važniji Agrokor od Ine”, kazao je Santini.
Prijedlog da država uđe u vlasništvo, proda tvrtke pa da onda izađe ne podržava, jer to mogu i vjerovnici, već država treba samo pomoći u pronalaženju rješenja.
“Agrokor u proračun uplaćuje tri milijardi kuna, onda je proračun životno zainteresiran za opstanak Agrokora. Zamislite da 35 tisuća ljudi sutra ode na burzu i da nestanu doprinosi. Pala bi prodaja, PDV i gruda koja se zakotrljala pretvara se u lavinu”, kaže on.
Rusija kao velika sila i nacija ima potrebu da se širi, no to rade sve zemlje i to mu nije neobično. Senzibilitet građana je različit u odnosu na Nijemce i Britance, jer “nismo o tome pričali kada smo prodali bankarski sistem za budzašto” Talijanima, Austrijancima i Francuzima.
Svi su u kapitalizmu htjeli konkurenciju, a onda monopol
Ne isključuje mogućnost da Agrokor ostane tvrtka zapadnog Balkana, ali moguće je i da Rusija uz pomoć njega napravi “jaku polugu utjecaja na Balkanu”.
U tragičnom sustavu koji se gradi, gdje su poduzetnici zbog loših primjera imenovani neprijateljima – Todorić je napravio imperijalni rezultat u Hrvatskoj i regiji, navodi on.
Upitan je je li Ivica Todorić “previše zagrizao”.
“Nemam dovoljno informacija, ali sasvim sigurno Agrokor zapadnom Balkanu treba i služi kao instrument subjektiviteta država u kojima djeluje, pogotovo Hrvatske”, kazao je.
Kad je kapitalizam krenuo, svi su htjeli konkurenciju, a sada svi žele biti monopolisti i oligarsi, to je prirodno, kaže Santini.
Nema zelenaške kamate u poduzetništvu
Agrokor ipak nije bio toliko velik da ne bi djelovao u skladu s potrebama područja da djeluje, niti je prevelik u svjetskim razmjerima, ali može postati instrument širenja interesa Kine i Rusije, što može imati zabrinjavajuće efekte.
On smatra da se država ne može drugačije ponašati nego što se ponaša sada, a pohvalio je i ponašanje Zdravka Marića.
Mi potpuno krivo identificiramo zelenašku kamatu, kazao je također.
“U poduzetništvu nikada nije kamata zelenaška – da ste dobro uložili bili biste nagrađeni”, kazao je.
Po cijenu otkaza u HEP-u ne bi potpisao ugovor
Zabrinjava preko 300 tisuća do četvrtine socijalno ugroženih, navodi on. Smatra i da nije primjereno da Vlada prebacuje cijenu plina na tvrtku, odnosno na Hrvatsku elektroprivredu.
“Ja da sam predsjednik uprave HEP-a, po cijenu otkaza ne bih potpisao taj ugovor”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.