Ideal zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića možda jest da vjeverice s Medvednice dođu do Save skačući s krošnje na krošnju, ali ne i da ljudi kao klokani skaču po gradu preko cesta i tramvajskih pruga, barem kada je riječ o korištenju pothodnika koji bi im trebali služiti kao sigurni prijelazi – ali na tome će trebati još puno „delati“.
Grad po mjeri čovjeka, a ne klokana, tako bi se otprilike moglo parafrazirati prvog čovjeka metropole koji poboljšanje raspadajućih gradskih pothodnika, baš kao i derutnih savskih mostova, najavljuje već godinama, a nova runda obećanja pala je taman par mjeseci uoči lokalnih izbora. Premda je „predizbornog ušminkavanja“ bilo na raznim zamislim i nezamislivim mjestima, pothodnicima se čak ni tada nije osmjehnula sreća unatoč opetovanim upozorenjima za njihovom sanacijom.
Hrđave raspadnute obloge, potrgana svjetla od kojih radi tek svako drugo ili treće, a dio lampi samo čeka pasti nekome na glavu, išarani zidovi, uništeni grafiti, okrhnute klimave stepenice, lokve vode, čudni mirisi, čudni zvuci, prazni lokali – neki razbijenih izloga, neispravne rampe čije je „ključeve netko pojeo“ – kako je to svojevremeno kazao gradonačelnik … uostalom, fotografije najbolje dočaravaju nimalo primamljivo okruženje koje većini ljudi ulijeva nesigurnost, pogotovo kada padne mrak.
#slider_0
I premda ima onih kojima je, bez obzira na to što je primjerice Avenija Dubrovnik prometnica s najviše stradalih pješaka u gradu, zbog obične lijenosti ipak manja ‘gnjavaža’ pretrčati cestu i tramvajsku prugu, često se zna čuti da je prava misterija kako osobe s invaliditetom prelaze tu prometnicu.
Naime, neki pothodnici, kao što je onaj u Središću na raskrižju Avenije Dubrovnik i SR Njemačke, nemaju ni lift, niti rampu, a u ostalima koji ih imaju, uglavnom ne rade što to predstavlja i problem za osobe starije životne dobi, kao i za roditelje s djecom u kolicima.
K tome, jedini pješački prijelazi preko novozagrebačkih avenija na trasi dugačkoj oko četiri kilometra nalaze se na križanju Avenije Dubrovnik s onom Većeslava Holjevca kod Avenue Malla te nedaleko okretišta tramvaja osmice i četrnaestice u Zapruđu kod ‘malog’ rotora.
Problema su svjesni i u Gradu, naime, kako je za za N1 naveo Dinko Bilić, pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, „sukladno prioritetima koje su utvrdile organizacije civilnog društva osoba s invaliditetom, Grad Zagreb pristupio je rješavanju problema pristupačnosti pješačkih pothodnika u kojima su ugrađene kose podizno – spuštajuće platforme“.
#slider_0
Da bi se olakšalo njihovo korištenje, podsjetimo, pokrenut je pilot projekt kojim je modificirana postojeća kosa platforma za osobe s invaliditetom na pothodniku u Utrini – istočni ulaz, a probno modificiranje je izvršeno tako da su ugrađena tipkala umjesto dotad predviđenog ključa, koji je ograničavao korištenje platforme. Bilić napominje i da je ugrađen sklopivi stolac i označen pod rampe žuto-crnim oznakama kako bi se definiralo područje dopuštenog opterećenja te su izrađene i postavljene upute za korištenje platforme.
Nakon probnog korištenje platforme od strane osoba s invaliditetom i teško pokretnih osoba kao krajnjih korisnika da bi se utvrdila funkcionalnost platforme, uočene su dodatne mogućnosti prilagodne platforme koje bi još olakšale njezino korištenje, istaknuo je Bilić i najavio dodatnu prilagodbu jedne platforme u pothodniku Utrina Zapruđe.
#slider_0
Naime, osim većih i bolje čitljivih uputa te postavljanja rasvjetnih tijela na gornjim stanicama jer svjetlost ulične rasvjete nije dovoljna te još nekih tehničkih stvari poput smanjivanja visinske razlike prilikom prelaska s asfaltne površine na kamene stepenice pothodnike što predstavlja problem osobama u invalidskim kolicima, preporuča se i postavljanje kamera zbog vandalizma i uništavanja platformi što se smatra i najvećim problemom.
Doduše, oni s boljim sjećanjem prizvat će u pamćenje da su sve to više-manje iste stare najave i obećanja koja iz Grada stižu već godinama, pa je i posljednji put javno sve to najavljeno baš nekako u osvit lokalnih izbora nakon učestalih sastanaka s udrugama osoba s invaliditetom. Bilić, međutim, podsjeća da je do sada ipak izvršena sanacija dva pothodnika i to Aleja Bologne – Sigetje te pothodnika Vrapče, a tehnička dokumentacija je naručena za pothodnike Dekanići, Medpotoki, Ravnice, Savski Gaj, Središće, Tavankutska, Trnsko i „radovi će započeti nakon provođenja postupka javne nabave u ovoj godini“.
#slider_0
Za pothodnik u Središću kod raskrižja Ulice SR Njemačke i Avenije Dubrovnik, koji je uz onaj u Sopotu možda i u najgorem stanju, „izrađeno je idejno rješenje za prilagodbu osobama s invaliditetom i na jednom ulazu predviđa se izgradnju rampe za osobe s invaliditetom, a na ostalih pet ulaza ugradnja lifta te se u što kraćem roku kani popraviti rasvjetu“, navodi Bilić.
No, što se tiče detalja, odnosno konkretnih odgovora u vidu jasnih rokova i troškova potrebnih zahvata te izvođača radova, samo odvraća da je „u tijeku utvrđivanje uvjeta i provjera tehničkih mogućnosti takvog rješenja za izradu glavnog projekta. Nakon ishođenja građevinske dozvole, planirat će se potrebna sredstva u Programu gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Grada Zagreba, a procjena troškova moguća je nakon izrade glavnog projekta i troškovnika potrebnih radova“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
