Od 2020. u Japanu će pakete i pisma umjesto ljudi dostavljati dronovi. U 2022. godini 35 posto danas traženih radnih vještina neće biti potrebno. Amerikanci savjetuju mladima zanimanja u kojima je najmanja vjerojatnost da će ih do 2024. zamijeniti roboti. Za preživljavanje na radnom mjestu kreativnost će 2020. biti glavna vještina.

Dostavljači i poštari nestaju, a među deset najtraženijih zanimanja 2017. na svim kontinentima prvo mjesto premoćno drže softveraši, slijede ih inženjeri elektronike, mehanike i elektrotehnike, analitičari podataka i računovođe, graditelji prometne infrastrukture, inženjering menadžeri, liječnici i medicinske sestre. Medicinske sestre su najtraženije zanimanje u 15 europskih zemalja, Australiji, Novom Zelandu i Kanadi, u 11 zemalja kronično nedostaju računovođe. Stolari se najviše traže u Rusiji i Australiji, prosvjetni radnici u Rusiji i Danskoj, krovopokrivači u Švedskoj, Kanadi i Australiji, novinari u Italiji i Kanadi, piše tportal.hr.

Prema podacima HZZ-a, u Hrvatskoj su u prvoj polovici prošle godine bili najtraženiji konobari, prodavači i čistači te kuhari, radnici na održavanju, sobarice, ekonomisti, medicinske sestre i radnici na proizvodnoj liniji. Iako se potražnja za nekim zanimanjima kao što su liječnik, inženjer elektrotehnike, brodogradnje ili strojarstva ne objavljuje putem HZZ-a, nego unutar struke i zapošljavaju putem internih natječaja, ovi podaci ipak svjedoče o tome kako se spremamo za budućnost.

Računa se da 35 posto radnih vještina koje se trenutačno traže na tržištu rada, za samo pet godina više neće biti potrebne, barem ne u današnjem obimu. U samo pet proteklih godina globalni mediji i industrija zabave potpuno su se promijenili. Mobilni internet i tehnologija oblaka već su promijenili način rada. Neka zanimanja odumiru, pojavljuju se nova, tržište rada vrije, a oklijevala ostaju na repu.

Dok se u nas beskonačno priča priča o kurikulumu i problem obrazovanja razvlači u lošu beskonačnost, u nepričalačkim zemljama se pripremaju za tržište rada koje iz dana u dan oblikuju nove revolucionarne tehnologije, od umjetne inteligencije, 3D printanja i robotike, do poplava novih materijala, biotehnologije i genomike. Četvrta industrijska revolucija sustiže nas tolikom brzinom da ni 75 posto od 140 zemalja prema Gallupovom istraživanju nije zadovoljno svojim obrazovnim sustavom. Nismo stoga ni u tome iznimka, ali u nas je utoliko dramatičnije jer se ne lome koplja oko toga da se učenike pripremi za buduće tržište rada, nego oko (ne)obvezne lektire i seksualnog odgoja.

Hoće li tehnologija do sredine našeg stoljeća toliko promijeniti rad i život, da 40 posto današnjih poslova više neće obavljati ljudi, kao što predviđaju ekonomisti s Oxforda, Michael Osborne i Carl Frey?

Koji će poslovi nakon robotske revolucije uopće preostati našoj djeci i unucima? Prema podacima Svjetske organizacije rada, 40 posto nezaposlenih u svijetu jesu mladi, a za manje od jednog desetljeća, 2025. u samo jednoj zemlji, Nigeriji, posao će tražiti 25 milijuna ljudi! Posao kojemu će Četvrta industrijska revolucija promijeniti prirodu, trendove i način traženja.

Za samo 33 godine pojavit će se zanimanja o kojima danas znamo malo ili ništa. Jedno od njih je stručnjak za medicinsku robotiku, jer će većinu kirurških zahvata izvoditi daleko precizniji roboti. Pojavit će se uzgajivači organa za presađivanje i savjetnici za genetiku, jer će se ‘dizajnirati’ zdrave bebe. Na cijeni će posebno biti stručnjaci za internetsku sigurnost, a posao policije u osiguranju fizičke sigurnosti građana izgledat će sasvim drukčije. Zbog komercijalnih letova u svemir pojavit će se zanimanje svemirski turistički vodič. Virtualnu stvarnost kreirat će inženjeri za simulaciju. Budući da će u središtu svake aktivnosti i napredovanja biti more podataka, analitičari podataka bit će sveobuhvatni vođe promjena, a njihova saznanja presudna u donošenju odluka. Neki pak računaju da će i strojevi s umjetnom inteligencijom već 2026. biti članovi upravnih odbora velikih tvrtki. U novom svijetu dronova i samohodnih vozila, među najtraženijima bit će inženjeri prometa.

Za sve to neće biti dovoljna akademska naobrazba, nego vrlo ozbiljno svladavanje praktičnih znanja i vještina, kaže ministar rada Singapura, Lim Swee Say a prenosi tportal.hr.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.