Davorin Rudolf, hrvatski znanstvenik i političar te redoviti član HAZU-a, u programu N1 televizije komentirao je aktualne političke događaje.
Jedna od tema razgovora bio i sastanak slovenskog i hrvatskog premijera, Mire Cerara i Andreja Plenkovića koji su razgovarali u Ljubljani o graničnom problemu nakon presude Arbitražnog suda.
Na pitanje je li se premijer Andrej Planković dobro postavio oko arbitražne presude, Rudolf je odgovorio: “Mislim da je. Ja sam očekivao ovakve riječi, posebice nakon komentiranja uplitanja Europske komisije. Drago mi je da su se složili da diplomatski rade, siguran sam da Hrvatska neće poduzimati ništa što bi pogoršalo odnose. Odluka arbitražnog suda za nas ne postoji. Ne može biti jednostrane implementacije. Slovenci stalno naglašavaju da treba poštivati međunarodno pravo, a Hrvatska od prvog dana poštuje i pravo i institucije.”
Mišljenja je da bi za Savudrijski zaljev dobro rješenje bio kondominij.
“Mi smo se sastali 15. svibnja ’91. u Ljubljani na tajnom sastanku i dogovarali smo o proglašenju neovisnosti. Predlagao sam da zbog prijateljskih odnosa između Hrvatske i Slovenije ne bude carinskih postaja, Slovenci to nisu prihvatili. Predlagao sam i da diplomatska predstavništva budu zajednička radi štednje, ni to nisu prihvatili. Za Savudrijski zaljev bi prihvatili kondominij, ideju slovenskog ministra vanjskih poslova, da on bude zajednički. To je bio dobar prijedlog, no Slovenci su odustali od toga”, kaže Rudolf.
“Kopnena granica, Savudrijska vala i Tršćanski zaljev je najlošiji dio, ja bih rekao diletanski, to je crta prema kojoj 2/3 pripada Sloveniji. Objašnjenje suda zašto je tako, da je primjenio pravila razgraničenja na kopnu, a ne ona koja se primjenjuju na moru. Brkaju se pojmovi u međunarodnom pravu, jedno je jurisdikcija, a drugo je suverenost. Po svemu sudeći, suci su išli za tim da Slovenija dobije maksimalno”, dodaje.
Rudolf istče da mu je najveće iznenađenje “crta” povučena na Savudriji.
“Granica je loše pojašnjena. Za mene je najveće iznenađenje granica koja je povučena na dijelu Savudrijske vale. U Istri je dogovoreno da je granica rijeka Dragonja. Ta rijeka ide i blizu mora skreće prema sjeveru, 1954. godine je izgrađen kanal koji je skrenuo njezin tok. Kada rijeka mijenja tok postupno, mijenja se i granica, ali kada se ona mijenja naglo granica ostaje na njezinom prirodnom koritu. Kada sam proučavao odluku, ja sam se zaprepastio jer je Hrvatska prihvatila granicu na kanalu. Ne znam što se dogodilo, samo piše da je Hrvatska pristala na kanal Svetog Odorika. Ako se dogodi da idemo pred Međunarodni sud pravde mi smo to prihvatili i reći će nam da na tome ne inzistiramo. Mi imamo školu međunarodnog prava mora i nitko iz Splita nije sudjelovao u ovome”, upozorava stručnjak.
Mnogi sporovi su ubačeni da Hrvatska nešto dobije
“Govori se o Svetoj Geri, nismo mi dobili Geru, ona je uvijek bilo hrvatska. Bio sam prisutan kad je rečeno da je Gera hrvatska, nije to sporno. Kopneni dio je onaj dio koji je bio utvrđen između slovenskih i hrvatskih stručnjaka”, rekao je akademik Rudolf koji je bio upitan da prokomentirao novu granicu na moru.
“Sporazum Račan-Drnovšek je vrlo loš sporazum i služio je sudu kao model. Mi bi odustali od 165 četvornih kilometara mora. Mi bi u našem teritorijalnom moru tolerirali prolazak brodova, ribara, aviona… Bilo je ranije prijedloga da mi Sloveniji damo koridor na moru, a da Slovenija nama da koridor za prolazak do Austrije. Ja sam zadovoljan da smo se svi okupili i da smo se uhvatili za ovaj jedan štap. Dok smo mi pregovarali nismo imali plan uzeti ni metar slovenskog teritorija, kako ni mi ne bi dali drugima svoj teritorij… Kondominij je jedan krasan model. Kada bih mogao pitao bih Merkel da li bi pristala na ovakvu presudu”, odlučan je Rudolf.
Može li išta iz ove presude biti iskoristivo?
Upitan može li nešto od ove presude ostati iskoristivo Rudolf smatra da će granica na kopnu ostati nepromijenjena, te da Savudrijsku valu mogu koristiti kao i do sada. A prijedlog preseljenja ljudi ga posebno smeta. “Seljenje ljudi je necivilizirana gesta. Što se sad ne jave gospoda iz Bruxellesa? To je grozna ideja, bezobrazluk prema građanima”.
Što je s granicom s BiH?
Upitan je i da komentira granicu s BiH koja je reagirala i zbog Pelješkog mosta.
“Naši nositelji državnih funkcija kažu da je sporna granica na Prevlaci, ali je sporna granica na moru. Problem je što smo sve ugovore zatvorili na štetu Hrvatske, spor s Crnom Gorom je blamaža. Kada je Sanader bio premijer ugovor je potpisan u Sarajevu i otkrilo se da su dva škoja otišla u BiH. Granica novostvorene države je ona koju ste zatekli na dan neovisnosti. Sanader mi je rekao ‘ajmo tužit BiH-a’ i ja sam mu rekao da ćemo izgubiti spor. To je pitanje političke odgovornosti”, rekao je akademik i dodao kako je sve o moru uređeno u Konvenciji UN-a. “Hrvatska je dužna trpiti neškodljive prolaske po moru. Most na Pelješcu nije sporan. Granica svih država je ona zatečena na dan neovisnosti. Stručnjaci to određuju. Zlatno pravilo kod razgraničenja je da ona mora biti pravična za obje strane”, zaključio je akademik Davorin Rudolf.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.