Hrvatski premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković nekad je medije pozivao na "korekcije" njegova i rada Vlade, a sada ih proziva za "zlonamjerne interpretacije". Sve u svrhu "dedramatizacije" i "demistifikacije" ili nespremnosti na kritiku, ali uz europejski deklarativnu podršku "slobodnim" medijima i novinarima?
VEZANE VIJESTI
“Hvala što nas pratite, korigirate, to je uloga medija. Slobodno smo društvo otvoreno za dijalog. Želim da budete korektiv svega i nadam se da ćemo surađivati u godinama koje su pred nama”, poručio je premijer Andrej Plenković prošle godine 22. prosinca u Banskim dvorima kad je na božićnom domjenku primio i predstavnike medija.
Koji mjesec kasnije, a posljednjih dana pogotovo, pitanje je koliko se premijer sjeća tih riječi s obzirom na to da ono što je ranije smatrao korekcijama, danas naziva zlonamjernim interpretacijama.
Naime, ovako je u četvrtak 20. srpnja na sjednici Vlade zborio Plenković: “Jedna od naučenih lekcija iz ove situacije sigurno treba biti međusobno bolje informiranje, s tim se mogu u potpunosti usuglasiti, a i krizno komuniciranje, jer vidim da nas dio javnosti i medija hvata za svaku riječ i krivo interpretira i zlonamjerno prenosi i zlonamjerno interpretira”.
Kritika, pogotovo ona iz redova medija i novinara koji se odvaže upozoriti na način i sadržaj Plenkovićeve komunikacije, premijeru – pokazalo se već u nekoliko navrata – nije baš mila.
Primjerice, ni dva tjedna uoči božićnog domjenka kada se lani u Saboru donosio proračun, a kada su novinari Plenkovića pitali kako to da rashodi proračuna rastu u godini za koju svi već godinama upozoravaju da će biti najteža zbog niza obveza koje dospijevaju na naplatu, premijer je odvratio: “… nemojte raditi spin da je deficit veći nego što je bio ove godine, deficit je manji, radi se o transferu sredstava iz EU proračuna u hrvatski proračun. Kolega Krešiću, odite vi na izbore pa pobijedite, pa onda planirajte proračun …”
Nekoliko mjeseci kasnije nakon što ne uspije izglasavanje nepovjerenja Plenkovićevu ministru financija Zdravku Mariću, a zahvaljujući promjeni dresa koju je izveo Tomislav Saucha, premijera će 4. svibnja ove godine dočekati novinarsko propitivanje moguće pozadine toga transfera.
“Uz pretpostavku da je sve bilo ‘u redu’, Tomislav Saucha je potpisao zahtjev za razrješenje Zdravka Mamića i složio se s argumentima oporbe. Vi ste prije dva mjeseca ovdje (u Vladi) stajali s glavnim državnim odvjetnikom i nakon te pressice, koja je na neki način išla u koristi Sauchi, vukli su se repovi. Koliko je ovo danas dobro za vjerodostojnost hrvatskog pravosuđa i vjeru građana u njegovu nezavisnost?”
“Pa Vi ste jako kreativni, gospodine Krešić”, odvratit će na to Plenković i poručiti: “Sve što ste izgovorili je upravo plod neodgovornog ponašanja u javnosti, u medijskom prostoru”.
Tjedni su polazili dok je premijer skupljao većinu, a kada ju je napokon sklopio s HNS-ovcima 9. lipnja ove godine postavilo se pitanje kršenja koalicijskoga sporazuma koji je ta stranka imala sa SDP-om, a u čijemu članku 5 piše da nijedan stranka neće koalirati s HDZ-om i bilo je važno i zanimljivo čuti što premijer kao pravnik misli o tome.
“Dragi kolega Krešić Hrvoje. Prvo, poznamo da takav ugovor predizborne koalicije ne može derogirati temeljne propise i zakone u RH, a to je da su mandati neotuđivi”, rekao je Plenković dok je novinar nastojao ukazati na to da se radi o principima i pokušao postaviti dodatno pitanje da bi od premijera zaradio optužbu: “Vi ste odvjetnik jedne stranke koja je potpisala taj sporazum”.
Stiglo je i ljeto, a za aktualni postav Banskih dvora na čelu s Plenkovićem i novi problemi, naime, novinarka portala Srednja.hr Dora Kršul pisala je da je Dijana Vican, rektorica zadarskog Sveučilišta i predsjednica Povjerenstva za provedbu strategije znanosti i obrazovanja, koju je imenovao Plenković radila u suprotnosti sa Strategijom znanosti i obrazovanja koju je donio Sabor.
“Kako Twitter, Hrvoje?”, dobacio je dolazeći 5. srpnja u središnjicu HDZ-a na Trgu žrtva fašizma, gdje se održavala sjednica Predsjedništva i Nacionalnog vijeća, premijer Krešiću koji je na svojem Twitteru upozorio da Vlada i premijer pokušavaju ignorirati rezultate analize koju je napravila Kršul.
Štoviše, premijer je pokušao i omalovažiti rad novinarke Kršul kazavši ranije toga dana: “A dobro, dajte, ajmo mistiku pojedinih istraživačkih pokušaja malo kompletno demistificirati. … Raditi mistiku oko radnog dokumenta djeluje preživahno i predinamično”.
Ovih dana doslovce su goruća tema požari i propitivanje reakcije sustava, za koju mnogi smatraju da nije bila adekvatna pri čemu su ulje na vatru bile riječi koje je upotrijebio premijer otklanjajući opetovano i naznaku moguće sumnje da sve nije bilo kako treba, a krivnju je prebacio na medije kako smo i podsjetili na početku teksta.
A umalo istovremeno dok je premijer zborio o “zlonamjernim medijima” (čemu se danas pridružila i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović), o medijima i njihovoj važnosti je na dijametralno suprotan način poruku uputio prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, na što je naš reporter Hrvoje Krešić putem svog Twittera dobronamjerno uputio hrvatskog premijera.
I'll just leave this here,@AndrejPlenkovic: "We need the press to be able to work unimpeded, free, to be at times annoying" (@TimmermansEU) pic.twitter.com/rR2KaJNO9v
— Hrvoje Kresic (@hkresic) July 20, 2017
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
