Nakon izbijanja prehrambena skandala koji trese Europu iz prodaje su povučeni milijuni jaja sa skladišta u Njemačkoj, Belgiji i Nizozemskoj, a tisuće kokoši u Nizozemskoj usmrćeno je zbog otkrića da su tretirane insekticidom opasnim za zdravlje ljudi. Hrvatska agencija za hranu ističe da za RH prijetnje nema jer se jaja iz Nizozemske ne uvoze.
Velika količina kontaminiranih jaja iz Nizozemske i Njemačke našla se i na policama trgovina u Švedskoj, Švicarskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, a belgijski ministar poljoprivrede Denis Ducarme kazao je na izvanrednom javnom saslušanju pred belgijskim zastupnicima u Bruxellesu da su nizozemske vlasti znale još u studenome da su jaja zaražena insekticidom fipronilom o čemu su sastavile interno izvješće, ali ga nisu podijelile s europskim susjedima.
VEZANE VIJESTI
Razmjer skandala izbio je na vidjelo prošlog tjedna u Nizozemskoj, gdje je blokirano 180 uzgajališta peradi, a razina fipronila, tvari koja se koristi protiv crvene kokošje uši, prelazila je prag koje određuje europsko zakonodavstvo.
Prodavači u više europskih zemalja bili su prisiljeni povući s polica supermarketa milijune kontaminiranih jaja, a čini se da će se u Nizozemskoj morati usmrtiti milijuni kokoši.
Fipronil je sredstvo za suzbijanje buha, krpelji i uši ali se ne smije primjenjivati na životinjama koje se koriste u prehrani ljudi.
Zbog sumnje da bi mogla biti zaražena insekticidom fipronilom, iz prodaje su povučena jaja isporučena u Sloveniju preko tvrtke Eipro-Vermarktung iz Njemačke te Transgourmenta iz Austrije, i to odmah nakon što su spomenute tvrtke obavijestile trgovine da bi u spomenutim pošiljkama mogla biti zaražena jaja iz Nizozemske, zbog čega je dana izbila velika afera.
U toj je zemlji već usmrćeno oko 300.000 kokoši zbog otkrića da su tretirane insekticidom opasnim za zdravlje ljudi, a najteže je pogođena Njemačka, gdje su kontaminirana jaja pronađena u 12 do 16 saveznih država. No zasad, srećom, nitko nije imao ozbiljnijih zdravstvenih problema zbog konzumiranja zaraženih jaja.
Hrvatska agencija za hranu na svojim je internetskim stranicama nakon izbijanja skandala objavila informacije o spornom insekticidu – fipronilu, koji se koristi za borbu protiv buha, krpelja i grinja.
Napominju kako za Hrvatsku prijetnje nema jer se jaja iz Nizozemske ne uvoze, no zbog interesa javnosti objavili su set informacija o fipronilu, kao i rezultate procjene koju je napravio Njemački institut za procjenu rizika (BfR) koji navodi kako u slučaju prevelike konzumacije odmah ne dolazi do štetnog utjecaja na zdravlje, no prema trenutnim znanstvenim spoznajama, ukazuje na mogućnost povećanog rizika za zdravlje ljudi.
BfR napominje da su najugroženija mala djeca, prenosi tportal, primjerice, kada bi dijete tjelesne mase 10 kilograma u jednom danu pojelo dva jaja s količinom od 1,2 mg/kg fipronila (što je najviša zabilježena koncentracija), mogli bi postojati rizici za zdravlje. “Nije dozvoljena njegova upotreba na životinjama čiji se proizvodi koriste za prehranu ljudi”, napominju u Agenciji no i pojašnjavaju kako nije riječ o mutagenom ili kancerogenom insekticidu.
Hrvatska agencija za hranu zaključuje kako kratkotrajna povećana izloženost fipronilu ne znači da konzumacija sporne hrane predstavlja rizik za zdravlje kod konzumenta. Svjetska zdravstvena organizacija fipronil u velikoj količini smatra umjereno toksičnim.
1. Što je fipronil?
Fipronil je insekticid širokog spektra koji se koristi za borbu protiv buha, uši, krpelja, žohara i grinja. Nije dozvoljena njegova upotreba na životinjama čiji se proizvodi koriste za prehranu ljudi.
Fipronil pokazuje akutnu toksičnost kod eksperimentalnih životinja kada se unese u organizam oralnim putem, kroz kožu ili udisanjem. Ne izaziva iritacije kože ili sluznice oka, niti izaziva alergiju na koži. U testovima koji su provedeni na miševima, štakorima, psima i zečevima fipronil je djelovao na živčani sustav, ali kod odraslih životinja utjecaj je bio reverzibilan. Kod štakora je neurotoksičnost uočena kod podmlatka, nakon što je ova supstanca davana majkama. Kod štakora i miševa primijećen je i toksični utjecaj na jetru. Prema dosadašnjim spoznajama fipronil nije klasificiran kao mutagen ili karcinogen.
3. Na temelju čega je napravljena procjena rizika za fipronil?
Njemački institut za procjenu rizika (BfR) napravio je procjenu štetnog utjecaja na zdravlje za fipronil na temelju količina ove tvari izmjerene u kokošjim jajima i mesu, te povezanosti s prekoračivanjem akutne referentne doze (ARfD). ARfD dobivena je na temelju neurotoksičnih studija na štakorima, uz korekciju sa sigurnosnim faktorom 100. Vrijednost ARfD iznosi 0,009 mg/kg tjelesne mase. ARfD predstavlja količinu tvari po kilogramu tjelesne mase koja se može unijeti hranom tijekom jednog dana bez vidljivog rizika za konzumenta.
4. Što se događa u slučaju da se ARfD prekorači?
Prekoračenje ARfD-a ne znači da odmah dolazi do štetnog utjecaja na zdravlje, ali prema trenutnim znanstvenim spoznajama, ukazuje na mogućnost povećanog rizika za zdravlje ljudi nakon konzumacije kontaminiranih kokošjih jaja. Sigurnosni faktor između najviše doze u studijama na životinjama kod koje nije bilo štetnog utjecaja na zdravlje za fipronil iznosi 100.
5. Postoji li rizik za zdravlje povezan s konzumacijom jaja ili mesa peradi zbog povećane količine fipronila u njima?
Prema prehrambenim navikama Nijemaca ARfD nije prekoračena niti u jednoj dobnoj skupini, dok je prema europskim prehrambenim navikama prekoračena u slučaju djece kada iznosi 1,6 za kokošja jaja. To bi otprilike značilo da dijete čija je tjelesna masa 10 kg pojede u jednom danu 2 jajeta s količinom od 1,2 mg/kg fipronila (u ovom slučaju najveća utvrđena količina u kokošjim jajima). Osim toga izračunato je da najveća količina kod koje ne bi bilo zdravstvenog rizika ni za koju dobnu skupinu iznosi 0,72 mg/kg fipronila (ili suma fipronila i njegovih metabolita izraženih kao fipronil).
Sve ostale, do sada utvrđene količine fipronila u jajima i mesu, neće dovesti do prekoračivanja ARfD.
6. Koje se najveće količine rezidua primjenjuju za jaja i meso peradi?
Najveće količine iznose 0,005 mg/kg, što predstavlja analitičku granicu detekcije s obzirom da se ovaj insekticid ne smije koristiti kod životinja koje se koriste za prehranu ljudi. Znači da se proizvodi koji prelaze ovu granicu ne bi smjeli nalaziti na tržištu. Međutim kratkotrajna povećana izloženost ne znači da konzumacija sporne hrane predstavlja rizik za zdravlje kod konzumenta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
