Hrvatski kamping sektor ove godine očekuje da će ostvariti više od lanjskih 17,2 milijuna noćenja, što bi bila njihova najbolja godina dosad, a u prilog tome ide podatak da je do sredine kolovoza u kampovima ostvareno gotovo 12 posto više noćenja nego lani, kao i očekivanje dobre posezone, ističu iz KUH-a

“Rezultati kampova ove su godine vrlo dobri. Od otvaranja kamping sezone u rano proljeće do sredine kolovoza zabilježeno je gotovo 12 posto više noćenja nego lani, a kako očekujemo i jako dobru posezonu, s naznakama da će neki kampovi raditi i dulje nego lani, do kraja listopada, vjerujemo da će ova godina za kampove biti najbolja do sada”, naglašava za Hinu direktor ureda KUH-a (Kamping udruženja Hrvatske) Adriano Palman.

Ističe i da se u Hrvatskoj svake godine barem jedan kamp odluči za cjelogodišnji rad, tako da ih je danas 13 takvih. Po ocjeni Palmana, to utječe na proširenje strukture gostiju i sve više dolazaka gostiju u kampove na samo zbog sunca i mora u glavnoj sezoni, nego i u pred i posezoni radi uživanja u prirodi, gastronomiji, upoznavanja prirodnih i kulturnih znamenitosti, bavljenja sportom i drugo.

Tome u kampovima sve više pridonosi i znatno proširenje njihovih sadržaja i ponude, a naročito smještaja u kojemu se može boraviti i za vrijeme nepovoljnijih vremenskih uvjeta, poput npr. glampinga ili mobilnih kućica, čime su se i hrvatski kampovi uz velike investicije uključili u europske i svjetske trendove.

Mali broj hrvatskih kampista 

To je rezultiralo većom kvalitetom hrvatskih kampova koju prepoznaju sva značajna tržišta Europe, prije svega Njemačka, koja ostvaruje čak 33 posto noćenja u kampovima, a slijedi Slovenija, Nizozemska, Austrija i Italija.

“Nažalost, zbog nepostojanja navika kampiranja, ali i gospodarske situacije u državi, broj hrvatskih turista u kampovima je vrlo mali, pa se godišnje registrira tek oko 70 tisuća njihovih dolazaka i oko 440 tisuća noćenja, što je nešto malo više od 2 posto ukupnih kamping ostvarenja”,kaže Palman.

Porast kvalitete u hrvatskim kampovima donio je i više cijene, no one su odnosu na druge zemlje i dalje konkurentne, pri čemu Palman ističe da je kampiranje u odnosu na neke druge oblike smještaja nešto jeftinije ako se uzme u obzir da je primjerice prosječna cijena obiteljskog kampiranja u Hrvatskoj oko 40 eura po danu.

No, kada se uzme u obzir oprema potrebna za kampiranje, poput kamp kućica ili kampera s kojima sve više turista dolazi u hrvatske kampove, a čije se cijene kreću od 20 pa i više od 50 tisuća eura, pa i nešto povoljnjih šatora i druge opreme, kampiranje ipak nije jeftino, niti su u kampovima gosti niže platežne moći.

To potvrđuje i ovogodišnja dobra popunjenost objekata u kampovima, poput mobilnih kućica ili glamping šatora, za što se dnevne cijene najma nerijetko kreću od 200 pa i više od 300 eura po danu, bez usluge prehrane, za što, kao i za sadržaje u destinaciji, kampisti troše dodatni novac.

Na pravom putu ka “kampinglandu”  

Iznoseći podatke da je u ukupno 202 srednja i velika te oko 430 malih (često obiteljskih) kampova oko 25 posto od ukupnih smještajnih kapaciteta u hrvatskom turizmu, u kojima se ostvaruje oko 24 posto ukupnih noćenja, Palman naglašava i da taj segment “sve jače kroči prema ulozi ravnopravnog partnera, pa sve češće i predvodnika i uzora u europskom kontekstu razvoja i kvalitete kampova”.

“U proteklom desetljeću u kamping krugovima se često kolokvijalno koristila fraza “kampingland” kada se željela naglasiti potreba, a još i više potencijal kojeg Hrvatska ima u tom segmentu, a s ovim što danas imamo u kampingu možemo reći da smo na pravom putu da postane ‘europska kamping zvijezda’. Tome u prilog idu i ocjene njemačkog ADAC-a, prema kojima Hrvatska po kvaliteti kampova zauzima visoko 2. mjesto u Europi”, naglašava Palman. Dodaje da su prema ocjeni ADAC-a od 6.0 hrvatske kampove pretekli jedino kampovi u Nizozemskoj, koji imaju prosječnu ocjenu 6,84, dok je prosječna ocjena kvalitete kampova Europe 5.33.

S druge strane, hrvatski konkurenti u kampovima, poput Francuske, Italije i Španjolske, unatoč nešto nižoj prosječnoj ukupnoj ocjeni, imaju više vrhunskih kampova, kojih je u Hrvatskoj tek nekoliko, poput Zatona, Straška, Krka, Park Umaga, Lanterne, Valalte i Valsaline.

“To su naši najbolji kampovi s prestižnim oznakama ADAC-a izvrsne kvalitete kampova ‘superplatz’, ali ih je još malo u odnosu na konkurenciju koja taj segment i jača. Zbog toga u kamping sektoru ostaje pomalo ‘gorka’ spoznaja da su investicije, unatoč jačanju investicijskih procesa u kampingu svake godine, još uvijek ‘pod kočnicom’, najviše zbog neriješenih problema oko turističkog zemljišta i nepostojanja ugovora čije adekvatno zakonsko rješenje kamping čeka već godinama. Tek kada se to riješi moći će se u kampingu postići puno više”, zaključuje Palman.