'HDZ je 2013. godine jednoglasno bio protiv mog prijedloga, pa me sad zanima kakvo će mišljenje imati sad'
Ponovno su se pojavile najave o mogućem preimenovanju Masarykove ulice u Zagrebu. I nije to prvi put.
Hrvatsko-češko društvo reagiralo je još 2013. godine na ideju Tomislava Jelića, tada već bivšeg HDZ-ovca, da se Masarykova ulica u Zagrebu preimenuje u Ulicu Stjepana Đurekovića.
Jelić je tada tvrdio da Masaryk ‘ničim i nikad nije zadužio Hrvate i Hrvatsku’ i da je ‘u svim svojim vanjskopolitičkim nastupima zagovarao stvaranje Jugoslavije i srpsku dominaciju unutar nje’.
U obrazloženju zašto ulicu ne bi trebalo preimenovati, Marijan Lipovac, predsjednik društva naveo je tada kako je sociolog, filozof i političar, utemeljitelj i prvi predsjednik Čehoslovačke Tomáš Masaryk bio ‘istinski demokrat i humanist za kojeg demokracija nije bila samo tehnika ili oblik vladanja, nego i mogućnost ostvarenja moralnih zakona’.
Što Tomislav Jelić misli danas, 4 godine kasnije?
‘I dalje stojim iza svojih stajališta da Masarykovu ulicu treba preimenovati i da ona treba nositi ime Stjepana Đurekovića kojeg je jugoslavenska tajna policija na okrutan način ubikla 1983. godine u Njemačkoj. Masaryk nikad nije bio prijatelj Hrvatske i ni po čemu ne zaslužuje ulicu ni u Zagrebu niti bilo gdje u Hrvatskoj’, rekao je za N1 Jelić.
‘HDZ je 2013. godine jednoglasno bio protiv mog prijedloga, pa me sad zanima kakvo će imati mišljenje dođe li do glasovanja o ovom prijedlogu u Skupštini’ dodao je.
Podsjetimo, Masarykova ulica ime je dobila 1930. povodom Masarykovog 80. rođendana koji se u Hrvatskoj svečano slavio. Masaryka se tada veličalo zbog njegova znanstvenog rada te privrženosti idejama slobode i demokracije i bio je to prikriveni izraz otpora vladajućem režimu i diktaturi kralja Aleksandra. Ulicu u Zagrebu je izgubio nakon uspostave NDH 1941., kada je dobila ime Milana Šufflaya da bi Masarykovo ime opet bilo vraćeno 1945. godine.
Kakvo je vaše mišljenje o, kako se čini, izvjesnoj inicijativi i novoj ‘meti’ preimenovanja ulica?
