Gost N1 studija uživo bio je politički tajnik HDZ-a i bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.
Kako ste doživjeli agresivne izjave slovenskog ministra Karla Erjavca?
Mislim da je bio promašaj ovakav pritisak staviti na Hrvatsku i staviti to u kontekst vladavine prava. EK nije pratila takvu liniju razmišljanja Erjavca. Zlorabiti poziciju domaćina konferencije kako bi se nametnulo nešto što nije na dnevnom redu konferencije je promašaj. Što se tiče sadržaja tu nema ništa novog. Ovo pitanje se samo može riješiti bilateralno.
Hoće li doći do tog sastanka Cerar-Plenković?
Mislim da su i ministrica i premijer jasno iskazali da je Hrvatska otvorena za dijalog. Mislim da je to u Europi jedna jasna poruka da smo mi spremni za dijalog, ali za to je potrebna i Slovenija. Da bi do dijaloga došlo moraju se sastati. Bio je taj sastanak dogovoren. Mi smo izašli iz arbitraže, za nas je to gotova stvar, a za Sloveniju nije. Za implementaciju je potreban dogovor Zagreba i Ljubljane. Nema alternative tom bilateralnom dijelu.
Slovenska diplomacija radi cijelo vrijeme. Čuli smo Timmermansa da bi bilo dobro da se provede odluka. Što radi naša diplomacija? Jesmo li postali usamljeniji u tom stajalištu da treba to riješiti bilaterlano?
Hrvatska je diplomacija od početka stalno izvješćivala sve partnere na svim razinama o tome koji su naši stavovi. Od samog početka kad je Sabor donio jednoglasno tu odluku Komisija je odmah reagirala kao i sada. Što se tiče država članica ima i onih koji smatraju da je to bilateralno pitanje kao i SAD… U izjavama Komisije se vidi da je to pitanje koje se mora riješiti na relaciji Zagreb-Ljubljana. Slovenija naravno ulazi i u predizbornu kampanju, tu se različiti političari pozicioniraju. Erjavec nije iz iste stranke kao Cerar, a to su sve elementi koji se mogu uzeti u obzir. Srž je da alternative dijalogu nema. Plenković je to u Europi dobro iskomunicirao.
Kritike na diplomaciju dolaze od oporbe. Picula kaže da će rasti pritisak na Zagreb. Kolika je opasnost da nas Slovenija u Schengenu stopira?
Ti pritisci su bili i prije, od samog početka od kad smo se odlučili da ćemo biti neovisna država. Mi se znamo s time nositi. Ne mislim da Hrvatska ima slabe pozicije. Mi smo ušli u EU bez da smo pristali dati teritorij. Slovenija je išla korumpirati da bi se osigurala da dobije nešto. U tome su ulovljeni i mi smo iz toga izašli. Doista postoji konsenzus da moramo ustrajati na tom putu. Kada se tiče implementacije ove presude trebalo bi i sa slovenske strane imati na umu sljedeće. Kako bi to izgledalo kad bi se trebali povući iz Sv. Gere i kad bi se trebala spustiti slovenska, a dići hrvatska zastava? Oko te implementacije ima nekih iza Sloveniju vrlo teških i osjetljivih stvari. Brzati na ovome nije razborito. Pravi put je uspostaviti proces dijaloga i zato su premijeri Plenković i Cerar to dogovorili.
Što je s Pelješkim mostom?
Pelješki most će se graditi, tu je jasno da se to na hrvatskom teritoriju gradi i tu nema nikakvih prepreka. Činjenica je da smo to sve iskomunicirali s BiH i na stručnoj razini. Nema nikakvih prepreka u pravnim aspektima. Postoji to da je izborna godina u BiH pa izjave mogu i time biti motivirane. Proći će i taj period i važno je reći da taj projekt se neće zasutaviti. To je dobro ne samo za RH nego i BiH.
Je li vam žao što ste otišli iz Vlade?
Ja mislim da svako vrijeme ima neke prilike gdje najbolje možete djelovati. Odluka je bila da se mogu posvetiti promicanju demokršćanskih vrijednosti i jednoj modernizaciji. I posvetiti se tome u ovoj novoj konstelaciji i tako dati potporu Vladi. Imamo stabilnu situaciju sada i upravo zato možemo se posvetiti unutarstranačkom radu. Moje ponašanje potvrđuje da ono što sam rekao, da to i radim.
Unutarstranački izbori?
U ovom kontekstu stabilnosti nema protrebe za ishitrenim odlukama. Predsjedništvo je u ponedjeljak imalo sjednicu nakon ljetne stanke. Nikakvih izvanrednih situacija tu nema.
Kakvo je vaše stajalište oko ploče u Jasenovcu?
Nema tu nikakvih problema, naprotiv. Jasna je poruka HDZ-a dakle zaštita digniteta Domovinskog rata i to je jasno. U ovom slučaju nije u pitanju pijetet prema braniteljima koji su poginuli u postrojbama HOS-a nego u lokalitetu Jasenovca zbog svega onoga što to znači. I to će se vrlo brzo riješiti. U dijalogu su ministri s ljudima iz HOS-a.
Kada se ta tema otvara HDZ ima jasnu poziciiju, a to je odbacivanje svakog totalitarizma i desnog i lijevog i zato je premijer uspostavio to posebno povjerenstvo.
Je li ‘Za dom spremni’ stari hrvatski pozdrav kako kaže predsjednica?
Što se tiče svih simbola totalitarnih režima imamo povjerenstvo koje će dati podlogu za konkretne mjere. Što se tiče ‘ZDS’ treba se razlikovati u kontekstu postrojbe u Domovinskom ratu, a drugo je kad se vraćamo u 2. svj. rat. To treba razlikovati. Jasno je da imamo i druge simbole kao što su srp i čekić. Mi ne želimo produbiti podjele. Često se samo dio Ustava citira, a zanemaruje također još jedan dio. Antifašizam je ustavna vrijednost i to tako uvijek treba reći, ali stoji u Ustavu i dio o odbacivanju komunizma.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
