Prijedlog izbornih pravila, prema kojima bi SDP-ovci do kraja godine izabrali vodstva svojih lokalnih organizacija, atmosferu u SDP-u doveo je do novog usijanja.
Takva su, tvrde SDP-ovci, da članovima oduzimaju pravo izbora, otvaraju velik prostor za manipulaciju, idu na eliminaciju točno određenih kandidata, a Predsjedništvu SDP-a i stranačkom šefu Davoru Bernardiću daju velike diskrecijske ovlasti, piše Jutarnji list.
Po njima se, kažu neki od sugovornika, 2007. godine ni Zoran Milanović ne bi mogao kandidirati, a u aktualnom Predsjedništvu SDP-a ima članova koji po pravilima za izbor šefova lokalnih stranačkih organizacija ne bi nigdje mogli biti kandidati.
VEZANE VIJESTI
Usvoje li se pravila koja je Bernardić potpisao (navodno su ih radili glavni tajnik Zvane Brumnić, predsjednik Glavnog odbora Erik Fabijanić i predsjednik Kluba zastupnika Arsen Bauk), ona će, tvrde SDP-ovci, onemogućiti kandidaturu čak troje od najavljenih pet kandidata za predsjednika(cu) zagrebačke organizacije, i to Aleksandri Kolarić, Dominiku Etlingeru te, navodno, i Denisu Hrestaku za kojeg se kaže da će sudjelovati u utrci za novog šefa zagrebačkog SDP-a kao kandidat blizak aktualnom vodstvu.
Pravilima bi se eliminirali i potencijalni kandidati za neke druge organizacije SDP-a izvan Zagreba, a konkretno se spominje eliminacija Ivana Klarina, načelnika Tisnog od moguće kandidature za predsjednika Šibensko-kninske županijske organizacije SDP-a.
Prijedlog pravila koja su dana SDP-ovcima na razmatranje odnose se na općinske i gradske organizacije, no svi su naši sugovornici uvjereni da ne mogu biti drugačija za izbore vodstva županijskih organizacija i za zagrebački SDP.
Najviše je kritike na članak 7 Pravila koji nabraja tko se sve ne može kandidirati za predsjednika i članove rukovodećeg organa. To bi bili oni SDP-ovci koji su unutar godine dana do raspisivanja izbora bez suglasnosti dali ostavku na dužnost, i to na razini za koju bi opet konkurirali (Dominik Etlinger je dao ostavku na dužnost glavnog tajnika zagrebačkog SDP-a), zatim oni koji su unutar godine dana do izbora dali ostavku na zakonodavnu ili izvršnu funkciju bez odobrenja stranačkog tijela (tu se prepoznaje Ivan Klarin koji se povukao s dužnosti saborskog zastupnika), oni koji su zaposleni u stručnim službama stranke (Denis Hrestak je nakon Apisa novi posao dobio u stranačkoj središnjici na Ibleru) i oni koji nisu bili na više od pola sjednica tijela čiji su članovi.
Nadalje, ne bi se mogli kandidirati za predsjednike organizacija ni oni SDP-ovci koji nisu najmanje dvije godine u članstvu stranke (to bi moglo eliminirati Aleksandru Kolarić) i oni koji prije toga nisu obnašali ni jednu stranačku, izvršnu ili predstavničku funkciju.
Zadnja prepreka za kandidaturu prilično je iznervirala SDP-ovce jer kažu da se time vrte u krugu i cementiraju postojeće stanje budući da za stranačke šefove mogu biti birani samo oni koji već imaju funkcije. No najviše ih je zasmetala odredba po kojoj Predsjedništvo SDP-a, unatoč pravilima, nečiju kandidaturu ipak može prihvatiti.
Osim eliminacije potencijalnih kandidata za predsjednike lokalnih organizacija, SDP-ovcima je u pravilima zasmetalo uvođenje preferencijalnog glasanja. Predsjedništva bi se birala preferencijalno, i to tako da svaki član Konvencije glasa za onoliko kandidata koliko ih se bira. SDP-ovci kažu da je to neprovedivo jer mnoge organizacije nemaju kompjutore, a i tamo gdje ih imaju ljudi ne znaju raditi u Excelu. Preferencijalno glasanje, kažu, samo je prostor za manipulaciju izbornim rezultatima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook | Instagram.
