Devetogodišnja osnovna škola, manje bubanja, a više razvoja vještina, kritičkog i logičkog razmišljanja te kreativnosti potrebnih za cjeloživotno obrazovanje i tržište rada, manje obaveznih, a više izbornih predmeta, samo su neke od najvaljenih reformi školstva koju je najavio ministar Mornar, piše Tportal.
Građanski i zdravstveni odgoj, kažu, neće biti zasebni predmeti, nego će se i dalje učiti međupredmetno. Informatika neće biti obavezna, ali će se informatička pismenost tražiti u svim predmetima. Eksperimentalna primjena reforme trebala bi krenuti već 2016. a njezino dovršenje planirano je u 2018.
‘Jednoga dana ovo će možda biti povijesni dan za hrvatsko školstvo. Počinjemo s poslom koji se nitko dosad nije odvažio početi, barem ne s financijama koje imamo’, rekao je Mornar objasnivši da je u ovoj godini za kurikularnu reformu iz proračuna izdvojeno 12 milijuna kuna. ‘Svi znamo da je krajnje vrijeme da se krene s promjenama, oko toga postoji opći konsenzus’, rekao je ministar i predstavio radnu skupinu koja će voditi reformu koja, kako je naglasio, neće biti kozmetička, već temeljita.
Za voditelja Ekspertne radne skupine imenovan je dr. sc. Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja. U rad na reformi trebalo bi stalno biti uključeno 60-ak, a povremeno 300-tinjak stručnjaka iz škola, vrtića, visokih učilišta, instituta, agencija, privatnoga sektora i državne uprave.
“Nema prostora za nove predmete”
‘Obrazovanje je od nacionalne i osobne važnosti i izvan svakog političkog i partikularnog interesa’, istaknuo je Jokić te dodao kako je riječ o krupnoj promjeni, utemeljenoj na znanstvenim spoznajama i najboljoj svjetskoj i hrvatskoj praksi kojoj je cilj osigurati učenicima korisnije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima, obrazovanje koje će ih osposobiti za svijet rada, nastavak obrazovanja i suvremeni život.
Jokić je za tportal objasnio da građanski i zdravstveni odgoj neće biti zasebni predmeti jer za nove predmete nema više prostora u satnici.
‘Djeca već sada imaju 30 sati tjedno. S druge strane, idemo u konceptualnu promjenu kurikuluma, a ne kozmetičku, tako da je prilika i za zdravstveni i za građanski odgoj da nađu mjesto u postojećim predmetima kao što je, primjerice, biologija’, rekao je Jokić, piše Tportal.hr.
