Hrvatske bolnice svakog mjeseca stvaraju nove dugove od 55 do 60 milijuna kuna, dospjeli dug iznosi, prema dostupnim podacima, oko četiri milijarde kuna, a ukupni dug 8,2 milijarde kuna, no Vlada Andreja Plenkovića prilično tromo reagira na mogućnost strukturnog rješavanja ovoga problema.
Od jačih sanacijsko-reformskih zahvata do sada su uspjeli u sustav ubrizgati financijsku injekciju od 1,1 milijardu kuna, od kojih je 800 milijuna kuna otišlo na plaćanje dospjelih dugova.
Naravno, tu je najvažniji prijedlog Zakona o izmjenama obveznog zdravstvenog osiguranja (ZOZO). Ministarstvo smatra kako država ne ispunjava sve financijske obveze prema HZZO-u, te da zbog toga HZZO ne može ispunjavati svoje preuzete obveze prema pacijentima, kao i da ne može podmirivati svoje obveze prema dobavljačima (lijekova, drugih proizvoda i usluga).
pročitajte još
Stoga je, ističe se u ovom načelnom prijedlogu, “potrebno urediti pitanja mjera zdravstvene zaštite koja se osiguravaju obveznim zdravstvenim osiguranjem, odnosno koja zdravstvena zaštita će se financirati iz sredstava obveznoga zdravstvenoga osiguranja, osigurati dostupnost ostvarivanja zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za sve osigurane osobe HZZO-a, te osigurati mogućnost uvođenja novih medicinskih tehnologija u liječenju osigurane osoba HZZO-a kod pružatelja na području RH”.
Iz ove rečenice je jasno kako se ovdje radi o najvažnijem zakonskom projektu ove Vlade jer se očito namjerava preurediti sustav obveznog zdravstvenog osiguranja, odnosno “košarice usluga” koje će pokrivati osnovno zdravstveno osiguranje, te dopunsko i dodatno osiguranje, kao i njihove cijene.
Većina stručnjaka smatra kako se ovaj zakon ne može odvojiti od Zakona o zdravstvenom osiguranju, u okviru kojega se, za sada, među ostalim, predlaže ukidanje koncesija i novi javno-privatni model primarne zdravstvene zaštite, ljekarništva, laboratorija te njege u kući. Ipak, kada je u pitanju obvezno zdravstveno osiguranje i njegovo financiranje, postoji stalan sukob, ne samo u ovoj Vladi, između ministra zdravstva i ministra financija, jer ministar zdravstva Milan Kujundžić navodi kako država ne izvršava svoje financijske obveze prema HZZO-u zbog čega se stvaraju gubici u zdravstvu od 1,5 do dvije milijarde kuna godišnje, dok Zdravko Marić, ministar financija, na to odgovara kako Ministarstvo zdravstva ne provodi mjere racionalizacije zdravstvenog sustava koje bi smanjile ukupne troškove.
Jedna od opcija koja se navodi iz dijela stručnih krugova jest povećanje cijene dopunskog osiguranja, a oni radikalniji zagovornici jače privatizacije zdravstvenog sustava tvrde kako bi se mnogo veći dio košarice zdravstvenih usluga trebao temeljiti na dobrovoljnom dodatnom zdravstvenom osiguranju (kako bi se smanjio doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na bruto plaću).
Pri tome neki smatraju i kako se treba uvesti delimitiranje participacija, čiji je limit sada 2000 kuna, kao i uvođenje usluge “nadstandarda”, koji se uklapa u model jače uloge dodatnog osiguranja. Sve su to prijedlozi o kojima će se raspravljati prilikom izmjena ZOZO-a i zato se radi o izvanredno važnom zakonu (uz druge paralelne zakone i mjere) koji će pokazati reformske kapacitete Vlade Andreja Plenkovića, ali i “ideološku” odrednicu u kreiranju zdravstvenog sustava, piše Slobodna Dalmacija.
